Jedno od ključnih pitanja jeste da li je crni granit i drugi otpadni materijal nelegalno i nestručno odlagan na području kamenoloma iznad naselja
Treća je godina istrage o uzrocima tragedije u Donjoj Jablanici, gdje je u noći između 3. i 4. oktobra 2024. godine u odronu kamenja i vodenoj bujici poginulo 18 stanovnika.
Potpuno je uništeno više od 20 kuća, dok je oko 50 objekata oštećeno.
Jedno od ključnih pitanja koje se i dalje ispituje jeste da li je crni granit i drugi otpadni materijal iz prerade kamena nelegalno i nestručno odlagan na području kamenoloma iznad naselja te da li je njegovo pomjeranje tokom obilnih padavina doprinijelo tragediji.
POSKOK preuzeo istragu prije oko pola godine
Iako istraga traje već treću godinu, predmet je tek prije približno pola godine preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužilaštva.
Prethodno je oko 18 mjeseci predmet bio u nadležnosti Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Žurnal navodi da se nakon preuzimanja predmeta pokazalo da dio prethodno prikupljenih dokaza i saslušanja nije proveden u skladu sa zakonskom procedurom, zbog čega su ponovljeni pretresi, izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka i drugih osoba koje bi mogle imati informacije važne za istragu.
Glasnogovornica Federalnog tužilaštva Nina Hadžihajdarević rekla je za Žurnal da su tužioci svjesni značaja predmeta i očekivanja porodica žrtava i javnosti.
„Mi smo svjesni važnosti ovog predmeta, posebno za porodice žrtava. Svjesni smo interesa javnosti u ovom predmetu i očekivanja odgovora. Međutim, ono što nam je jako važno jeste da se ta istraga obavi temeljito i kvalitetno i da ta tužilačka odluka bude donesena na temelju zakonski prikupljenih činjenica i dokaza“, rekla je Hadžihajdarević.
Dodala je da je još rano govoriti kada bi tužilačka odluka mogla biti donesena.
Kamenolom bez koncesije i okolišne dozvole
Nedugo nakon tragedije pojavile su se nezvanične informacije da bi jedan od uzroka odrona mogao biti kamenolom iznad naselja, u vlasništvu firme SANI iz Jablanice. Vlasnik firme je Dženan Honđo.
Prema navodima Žurnala, firma je bila registrovana za obradu kamena, ali nije imala koncesiju niti okolišnu dozvolu za kamenolom Šupljika.
Posjedovala je urbanističku saglasnost koju je Općinsko vijeće Jablanice izdalo 2011. godine, ali za geološka istraživanja, a ne za eksploataciju kamena.
Bivši načelnik Jablanice Damir Šabanović rekao je tokom javne debate Žurnala da urbanistička saglasnost nije predstavljala dozvolu za eksploataciju.
„Urbanistička saglasnost ne znači dozvolu za eksploataciju. Oni koji su imali odobrenje za istražne radnje nisu imali dozvolu za eksploataciju. Pod krinkom tih istražnih radova onoliko brdo se iskoristilo“, rekao je Šabanović.
Mještani govorili o miniranju i sječi šume
Mještani Donje Jablanice ranije su tvrdili da se kamen iz kamenoloma eksploatisao i miniranjem.
Jasmin Maslo kazao je da su se tokom prvih nekoliko godina rada kamenoloma čule snažne eksplozije zbog kojih je tlo podrhtavalo, a kamenje padalo i na krovove kuća u blizini.
Kao jedan od mogućih faktora koji je mogao doprinijeti nestabilnosti terena spominjana je i intenzivna sječa šume iznad naselja.
Mještanin Dženan Imamović ranije je tvrdio da je šuma godinama sječena na području koje je korišteno za eksploataciju kamena te da su za to, prema njegovim riječima, znali brojni ljudi u lokalnoj zajednici.
Inspekcija 2021. tvrdila da kamenolom nije aktivan
Različite informacije objavljivane su i o tome kada je eksploatacija kamena prestala.
Prema inspekcijskom nadzoru iz augusta 2021. godine, na lokaciji tada nije bilo mašina niti radnika, dok je ležište bilo obraslo vegetacijom.
Inspektori su tada zaključili da se radovi ne izvode.
Žurnalov izvor, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da je dokumentacija o nepravilnostima u radu kamenoloma na području Jablanice i Konjica proslijeđena Federalnoj upravi policije.
Prema njegovim saznanjima, kamenolom firme SANI nije bio aktivan tokom posljednje dvije godine prije tragedije.
Isti izvor, međutim, tvrdi da je na tom području odlagan otpad nastao preradom kamena.
„Imam saznanje da je gospodin Honđo izdao objekat gdje se prerađuje kamen firmi koja je vozila crni granit na otpad gore gdje je bio njegov kamenolom i zato vidimo ostatke granita crne boje, a u kamenolomu je bijela boja kamena“, naveo je izvor.
Tragovi crnog granita pronađeni duž odrona
Na tragove crnog granita na području kamenoloma iznad Donje Jablanice ukazano je i u preliminarnom izvještaju Federalnog zavoda za geologiju.
U izvještaju su evidentirani tragovi takozvanog gabra duž zone odrona.
Jedno od pitanja na koje bi istraga trebala odgovoriti jeste da li je taj materijal, zajedno s drugim otpadom iz prerade kamena, nelegalno ili nestručno odlagan i da li je tokom obilnih padavina mogao biti pokrenut prema naselju.
Pogon firme SANI za rezanje i obradu kamena bio je iznajmljen firmi ARIDAL.
Vlasnik te firme Đani Klaser potvrdio je za Žurnal da je koristio pogon, ali negira da je njegova firma koristila prostor kamenoloma za odlaganje materijala.
„Mi smo samo iznajmili pogon za rezanje od firme SANI“, rekao je Klaser.
Na pitanje da li su koristili kamenolom Šupljika za odlaganje otpada ili kamena, odgovorio je:
„Ne, ništa nismo odlagali niti ga koristili.“
Porodice žrtava i dalje čekaju odgovore
Žurnal navodi da su za aktivnosti u i oko kamenoloma morale znati ili su trebale znati nadležne institucije, među kojima policija, inspekcija i ministarstvo nadležno za koncesije.
Ipak, konačna odgovornost za tragediju još nije utvrđena.
Porodice žrtava i stanovnici Donje Jablanice i dalje čekaju završetak istrage i odgovor na pitanje postoji li krivična odgovornost za ono što se dogodilo.
Na prvoj godišnjici tragedije iz Jablanice je upućena poruka da se očekuju optužnice i odgovornost, a slični zahtjevi mogli su se čuti i godinu kasnije.
