Lišmanioza, hronična i neizlječiva bolest koju prenose papatači – sitni krvopije komarci, trenutno je značajno prisutna u Mostaru.
Prema izjavama veterinar dr. Jure Jurića, ova bolest se javlja u dolini rijeke Neretve, ali i u širem Mediteranskom području.
Samo jučer potvrđena su tri nova slučaja oboljelih pasa.
Pasi zaraženi lišmaniozom moraju biti doživotno na terapiji, uključujući humano lijek protiv gihta, pojačane vitamine i kvalitetniju prehranu kako bi se ojačao njihov imunitet.
Dr. Jurić ističe važnost odgovornog postupanja s dijagnosticiranim ljubimcima, naglašavajući da zanemarivanje može dovesti do njihovog propadanja i uginuća.
Zbog nepostojanja odgovornih skrbnika, mnogi lutajući psi koji nose bolest moraju biti eutanazirani.
Bolest se ne prenosi direktno između pasa, već isključivo preko ugriza zaraženog komarca. Iako lišmanioza može biti opasnija za ljude od pasa, srećom, do sada nisu zabilježeni slučajevi zaraze ljudi. Simptomi kod ljudi mogu uključivati kožne promjene, dugotrajnu povišenu temperaturu, nagli gubitak težine i opću malaksalost, slično simptomima kod pasa.
Pas koji oboli od ove bolesti mora biti do kraja života na terapiji, humanim lijekom protiv gihta, te na pojačanim vitaminima i kvalitetnijoj prehrani kako bi mu osnažili imunitet.
Veterinari apeliraju na vlasnike pasa da obrate pažnju na bilo koje znakove bolesti, poput gubitka težine, opadanja dlake, rana koje se ne zacjeljuju, povećanih limfnih čvorova ili većih noktiju, te da odmah posjete veterinarsku stanicu.
U veterinarskim stanicama se koristi snap test, koji se pokazao pouzdanim u dijagnostikovanju lišmanioze, s mogućnošću daljnjeg testiranja u Veterinarskom institutu u Sarajevu.
Na upit je li lišmanioza opasna i za čovjeka, liječnik odgovara potvrdno te dodaje kako na sreću nisu imali niti jedan zabilježen slučaj. Ističe kako je lišmanioza za čovjeka i opasnija, nego za psa, jer je teže prepoznati.
Iako cjepivo za lišmaniozu postoji, ono trenutno nije dostupno u BiH, stoga veterinar preporučuje korištenje preventivnih sredstava poput ogrlica protiv buha i krpelja, koje bi psi trebali nositi tijekom cijele godine kako bi se minimizirao rizik od zaraze.
