Glasanje u dvije države odvija se u sjeni rata s Iranom, ekonomskih problema i rastućih političkih podjela. BBC analizira moguće posljedice po svjetsku sigurnost i cijene energenata
Izbori koji će u narednih sedam dana biti održani u Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi značajno utjecati na budućnost Bliskog istoka, ali i na globalnu ekonomiju i međunarodne odnose. Dok izraelski birači odlučuju o novom sazivu parlamenta, Amerikanci će sedam dana kasnije birati predstavnike u Kongresu. Kako upozorava BBC u svojoj analizi, rezultati oba glasanja mogli bi imati posljedice daleko izvan granica ovih država.
U središtu političkih kalkulacija nalazi se Iran, protiv kojeg su SAD i Izrael početkom godine pokrenuli zajedničke vojne operacije. Rat je već izazvao ozbiljne poremećaje na energetskom tržištu, a mogućnost novih napada dodatno povećava neizvjesnost. Između dva izborna procesa postoji i neposredna veza. Prema procjenama organizacije Republicans Overseas Israel, približno pola miliona Izraelaca koji imaju i američko državljanstvo mogu glasati na oba izbora. Predstavnik ove organizacije Marc Zell smatra da bi upravo njihovi glasovi mogli biti odlučujući u neizvjesnim izbornim utrkama u SAD-u, posebno u Michiganu.
Iran kao ključna tema izbora
Zajednički američko-izraelski zračni napadi na Iran, započeti u februaru, doveli su do uništavanja brojnih vojnih ciljeva i eliminacije dijela iranskog rukovodstva. Ipak, vlast u Teheranu nije srušena. Iran je odgovorio djelovanjem u Perzijskom zaljevu i preuzimanjem kontrole nad Hormuškim moreuzom, što je dovelo do blokade transporta energenata i rasta cijena nafte širom svijeta.
Posljedice rata postale su jedno od ključnih pitanja za birače u obje zemlje, posebno zbog povećanja životnih troškova. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tokom predizborne kampanje ponovo govori o mogućnosti vojnog udara na Iran. Tvrdi da nuklearna prijetnja iz Teherana raste, iako za takve tvrdnje nije predstavio dokaze. Takvim nastupima nastoji obnoviti svoj imidž političkog lidera koji garantuje sigurnost Izraela, narušen nakon Hamasovog napada 7. oktobra.
Američki predsjednik Donald Trump javno je podržao Netanyahua, poručivši da njih dvojica trebaju “što prije završiti posao u Iranu”. Međutim, prema informacijama koje su dospjele u javnost, Trump je iza zatvorenih vrata nastojao spriječiti nove izraelske napade. Razlog je, navodno, njegova zabrinutost da bi dodatni rast cijena goriva neposredno prije američkih izbora mogao ugroziti izborne rezultate republikanaca.
Može li Netanyahu ratom sačuvati vlast?
U izraelskoj javnosti razmatra se i mogućnost da Netanyahu, ukoliko ne ostvari željeni izborni rezultat, pokrene novi napad na Iran neposredno nakon zatvaranja birališta. Prema tim spekulacijama, mogao bi djelovati kao premijer u tehničkom mandatu i, pozivajući se na ratne okolnosti, pokušati formirati vladu nacionalnog jedinstva kako bi ostao na vlasti. Njegov eventualni odlazak s premijerske funkcije mogao bi otvoriti i druga pitanja. Netanyahu bi se suočio sa službenom istragom o sigurnosnim propustima koji su prethodili Hamasovom napadu 7. oktobra, kao i nastavkom suđenja za korupciju.
Zbog mogućnosti da se vojna eskalacija iskoristi za politički opstanak, reagovao je njegov protivnik Gadi Eisenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske. Eisenkot je već odbacio mogućnost učešća u takvoj vladi nacionalnog jedinstva, poručivši da vojni napadi ne smiju služiti očuvanju nečije političke pozicije.
Istovremeno, ni američki predsjednik ne isključuje nastavak vojnih operacija nakon završetka izbora za Kongres. Jedan neimenovani zapadni diplomata za BBC je ocijenio da će Trump nakon izbora biti usmjeren na oblikovanje vlastitog političkog naslijeđa.
“Nakon izbora on ulazi u fazu stvaranja svoje političke ostavštine. Željet će pokazati snagu i odlučnost na bilo čemu što ga može izvući iz domaćih problema”, izjavio je diplomata.
Trump je pritom jasno pokazao koliko mu je važan ostanak Netanyahua na čelu izraelske vlade.
“Ako Izrael izabere pogrešnog vođu, a to je svako osim Bibija, Amerika će taj posao morati odraditi sama, a tome nisam sklon”, poručio je američki predsjednik.
Iran upozorava na posljedice novih napada
Razvoj političke situacije u Washingtonu i Izraelu pažljivo prate i iranske vlasti, koje analiziraju predizborna istraživanja u SAD-u. Teheran je upozorio da bi u slučaju nove američko-izraelske vojne operacije mogao proširiti svoje napade na niz važnih infrastrukturnih objekata.
Među potencijalnim metama navode se aerodromi, naftovodi, energetska postrojenja, objekti za proizvodnju pitke vode i podvodni telekomunikacijski kablovi, uz američke vojne baze i ratne brodove.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u tekstu za Financial Times upozorio je da bi nastavak napada mogao izazvati nepopravljivu štetu za civile, susjedne države i cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
Trumpovi potezi izazivaju podjele među republikancima
Zbog ekonomskih posljedica rata, posebno visokih cijena energenata, Trumpova administracija pokušava ublažiti pritisak na američke birače. Predsjednik SAD-a ukinuo je sankcije na uvoz ruskog dizela, nastojeći utjecati na cijene goriva. Istovremeno je pojačao pritisak na Ukrajinu kako bi iznudio ustupke koje bi mogao predstaviti kao uspjeh svoje vanjske politike. Takvi potezi izazvali su protivljenje i unutar Republikanske stranke.
Republikanski senator Thom Tillis javno je kritikovao ovaj pristup, naglašavajući da se problem visokih cijena goriva mora rješavati kroz odnos prema Iranu, a ne potezima koji idu u korist ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Slabi li američka podrška Izraelu?
Rat s Iranom, zajedno s izraelskim vojnim operacijama u Gazi i na Zapadnoj obali, dodatno je produbio političke podjele u Washingtonu. Dugogodišnja podrška Izraelu, oko koje je ranije postojao širok politički konsenzus, sada se sve češće dovodi u pitanje. Abdul El-Sayed, kandidat lijevog krila Demokratske stranke za Senat u Michiganu, tokom kampanje zahtijeva obustavu američkih isporuka oružja Izraelu.
“Saveznik koji uzima vaš novac da bi vas gurao u ratove koje ne biste trebali voditi uopće nije saveznik”, poručio je El-Sayed.
Drugi demokratski kandidat za Kongres, Brad Lander, prije izbora posjetio je Zapadnu obalu, gdje je pomagao Palestincima tokom berbe maslina. Tom prilikom izraelska vojska ga je nakratko zadržala. Čak je i Netanyahu priznao mogućnost da Izrael u budućnosti neće imati bezuslovnu zaštitu Washingtona. Njegov eventualni izborni poraz značio bi i kraj specifičnog savezništva s Trumpom, čiji je odnos prema izraelskom premijeru često bio nepredvidiv.
Američki predsjednik je tako tokom iste sedmice Netanyahua opisivao kao velikog ratnika, dok je ranije tokom ljeta govorio da je izraelski premijer potpuno poludio. Promjena vlasti u Izraelu, uz eventualno osvajanje demokratske većine u američkom Kongresu, mogla bi dovesti do smanjenja američke vojne pomoći. Ipak, Trump bi i u takvim okolnostima zadržao predsjedničko pravo veta, kao i izvršne ovlasti povezane s vođenjem rata.
Izbori čije bi posljedice mogao osjetiti cijeli svijet
BBC podsjeća da je odluka Washingtona i Tel Aviva da početkom 2026. godine pokrenu rat protiv Irana već značajno promijenila međunarodne političke i ekonomske odnose. Poremećaji u transportu energenata kroz Hormuški moreuz i rast cijena nafte pokazali su da posljedice sukoba nisu ograničene samo na Bliski istok.
Zbog toga će izbori u Izraelu i SAD-u imati značaj koji nadilazi sastav izraelskog parlamenta i američkog Kongresa. Njihovi rezultati mogli bi utjecati na daljnji tok rata s Iranom, budućnost američko-izraelskog savezništva, sigurnost Bliskog istoka i cijene energenata na svjetskom tržištu.
