Pred Sudom BiH danas je zakazan nastavak pripremnog ročišta u sporu u kojem Federacija BiH tuži RS i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH zbog neizvršavanja zakonskih obaveza prilikom raspodjele prihoda od indirektnih poreza.
Riječ je o sporu vrijednom oko 73,2 miliona KM, koliko je, prema navodima iz tužbe, RS ostvarila finansijske koristi samo u 2023. i 2024. godini zbog izostanka odluka o privremenim poravnanjima. Taj iznos je tokom 2025. godine uvećan za dodatnih oko 78 miliona KM.
Ročište ranije odgođeno
Pripremno ročište otvoreno je 1. jula ove godine, ali je završeno nakon svega dvadesetak minuta. Pomoćnik državnog pravobranioca BiH Sead Zukanović tada je zatražio dodatno vrijeme kako bi se upoznao s dokazima, nakon čega mu je Sud BiH odobrio odgodu i ostavio četiri mjeseca za pripremu.
Federacija BiH tužbu je podnijela protiv RS i Upravnog odbora UIO BiH zbog neosnovanog bogaćenja, odnosno zbog toga što Upravni odbor godinama ne donosi odluke o zakonski obaveznim privremenim poravnanjima, kao ni konačnim godišnjim poravnanjima prihoda od indirektnih poreza.
U fokusu su Srđan Amidžić, predsjedavajući UO UIO BiH, te članice ovog tijela iz RS Zora Vidović i Jelena Popović. Oni, prema navodima iz tužbe, nisu ispunili zakonsku obavezu utvrđivanja koeficijenata i poravnanja raspodjele prihoda.
Federacija traži intervenciju Suda BiH
Federaciju BiH u ovom sporu zastupa pomoćnik pravobranioca Suad Murto, koji je ranije tražio da Sud BiH naloži donošenje potrebnih odluka ili da sam izvrši zakonsku korekciju raspodjele sredstava s Jedinstvenog računa.
Murto je na julskom ročištu tvrdio da među dokumentima koje je dostavila Federacija nema novih dokaza u odnosu na one iz tužbe. Uprkos tome, Zukanoviću je odobren dodatni rok za pripremu odbrane.
Na današnjem ročištu očekuje se i odluka o prijedlogu FBiH da se, uz ostale svjedoke, sasluša Dinka Antić, šefica Odjeljenja za makroekonomske analize UIO BiH.
Njeno svjedočenje moglo bi biti značajno jer podaci ovog odjeljenja, prema tvrdnjama iz tužbe, pokazuju finansijske posljedice nedonošenja odluka o koeficijentima i poravnanjima.
Podsjetimo, Zukanović je na prethodnom ročištu tvrdio da u ovom slučaju nije došlo do štete za Federaciju BiH.
Današnji nastavak postupka ponovo otvara i pitanje uloge Pravobranilaštva BiH, koje bi trebalo štititi interese države i njenih institucija.
