Manjak vlastite proizvodnje znači veću izloženost tržišnim cijenama, upozoravaju stručnjaci.
Vanredna Skupština dioničara Elektroprivrede BiH usvojila je revidirani plan poslovanja za naredne dvije godine, kao i sve odluke koje se odnose na finansijske odnose s rudnicima uglja u sastavu Koncerna. Plan predviđa i kratkoročno zaduženje od 50 miliona maraka radi očuvanja likvidnosti kompanije. Odluke važne za rudnike za BHRT pojasnio je generalni direktor Elektroprivrede BiH.
„Ono što je tema vezana za građane, znači dnevni red koji je bio i objavljen i već je bio na stranici Elektroprivrede BiH, jeste donošenje u redovnom planu poslovanja za period 2026–2028. godina odluke o pretvorbi avansa koji su uplaćeni – uplaćena plata iz avansa za rudnike uglja, kao i izmjene odluke koja je isto tako donesena 2021. godine o istom modelu. Tada je pretvoreno 228 miliona avansa u pozajmice. Isto tako, 2021. godine odobreno je pozajmica u iznosu od 125 miliona za rudnike u Koncernu“, izjavio je Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.
Pad proizvodnje u rudnicima i nedovoljne isporuke uglja odrazili su se na rad termoelektrana, a time i na količinu električne energije koju Elektroprivreda može proizvesti iz vlastitih kapaciteta, rekao je za BHRT izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu. On objašnjava da, dok je kompanija ranijih godina raspolagala viškovima električne energije, posljednjih godina dio potreba mora pokrivati kupovinom na tržištu.
„Kada je u pitanju Elektroprivreda BiH, trenutna razlika prodajne cijene na javnom snabdijevanju i nabavne cijene električne energije je oko 11 posto. Dakle, trenutno na javnom snabdijevanju Elektroprivreda BiH godišnje troši oko 2.600 GWh“, kazao je Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH.
Manjak vlastite proizvodnje znači veću izloženost tržišnim cijenama, upozoravaju stručnjaci. U periodima kada su cijene električne energije visoke, nabavka potrebnih količina dodatno opterećuje poslovanje Elektroprivrede. Upravo se rast troškova, uz obaveze prema rudnicima i pad proizvodnje, navodi među razlozima pogoršanog finansijskog položaja kompanije.
„Uvoz od milijardu kilovat-sati za Elektroprivredu u Sarajevu je katastrofa, a prije četiri-pet godina proizvodnja uglja iznosila je šest miliona tona i spala je na nepuna tri miliona. To je upola manje. Takva je situacija u rudnicima, a slična je situacija i u rudnicima u Ugljeviku i Gacku“, upozorio je Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BH Komiteta CIGRE.
„Do kraja 2026. godine neće biti poskupljenja. Trenutno je u izradi plan poslovanja za period 2027–2029. godina. Plan će biti usvojen 28. ili 29. decembra i tada će biti poznati svi elementi. Mi imamo obavezu usklađivanja cijena na javnom snabdijevanju. BiH u jugoistočnoj Evropi ima najnižu cijenu, oko 158 KM po megavat-satu“, pojasnio je Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH.
Iako do kraja ove godine, prema najavama iz Elektroprivrede BiH, neće biti povećanja cijene električne energije, pitanje narednog perioda ostaje otvoreno. Ipak, ključni problem je mnogo dublji od samih finansijskih odluka. Kako je upozoreno, bez stabilne isporuke uglja i oporavka vlastite proizvodnje, Elektroprivreda će i dalje biti primorana nedostajuću električnu energiju kupovati na tržištu, što donosi nove finansijske pritiske za kompaniju i neizvjesnost kada je riječ o dugoročnoj stabilnosti snabdijevanja.
