Američke obavještajne agencije proučavaju kako bi Iran reagovao ako bi predsjednik Donald Trump proglasio jednostranu pobjedu u dvomjesečnom ratu koji je odnio hiljade života i postao politički teret za Bijelu kuću, rekla su dva američka zvaničnika i jedna osoba upoznata s tim pitanjem.
Obavještajna zajednica analizira to pitanje zajedno s drugim, na zahtjev visokih zvaničnika administracije. Cilj je razumjeti posljedice mogućeg Trumpovog povlačenja iz sukoba za koji neki zvaničnici i savjetnici strahuju da bi mogao doprinijeti velikim gubicima republikanaca na međuizborima kasnije ove godine, prema izvorima, piše Reuters.
Osjetljiva obavještajna pitanja
Iako još nije donesena odluka, i Trump bi lako mogao ponovo pojačati vojne operacije, brzo smirivanje situacije moglo bi ublažiti politički pritisak na predsjednika, čak i ako bi to ostavilo osnaženi Iran koji bi na kraju mogao obnoviti svoje nuklearne i raketne programe i ugroziti američke saveznike u regionu.
Izvori su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi mogli raspravljati o osjetljivim obavještajnim pitanjima.
Nije jasno kada će obavještajna zajednica završiti svoj rad, ali je ranije analizirala vjerovatnu reakciju iranskih lidera na američku objavu pobjede.
U danima nakon početne kampanje bombardovanja u februaru, obavještajne agencije su procijenile da bi Iran vjerovatno to smatrao pobjedom ako bi Trump proglasio pobjedu i SAD smanjile svoje snage u regionu, rekao je jedan od izvora.
Ako bi Trump umjesto toga rekao da su SAD pobijedile, ali zadržale snažno vojno prisustvo, Iran bi to vjerovatno vidio kao pregovaračku taktiku, ali ne nužno kao korak ka okončanju rata, dodao je izvor.
“CIA nije upoznata s navodnom procjenom obavještajne zajednice“, izjavila je Liz Lyons, direktorica ureda za odnose s javnošću te agencije, nakon objavljivanja ove priče. CIA je odbila odgovoriti na konkretna pitanja Reutersa o svom trenutnom radu vezanom za Iran.
Ured direktora nacionalne obavještajne službe odbio je komentarisati. Portparolka Bijele kuće Anna Kelly rekla je da SAD i dalje pregovaraju s Irancima i da se „neće žuriti s donošenjem lošeg sporazuma“.
Sigurnost SAD na prvom mjestu
“Predsjednik će pristati samo na sporazum koji stavlja nacionalnu sigurnost SAD na prvo mjesto, i jasno je rekao da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje“, rekla je.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je rat izrazito nepopularan među Amerikancima. Samo 26% ispitanika u anketi Reuters/Ipsos objavljenoj prošle sedmice smatra da je vojna kampanja bila vrijedna troškova, a samo 25% kaže da je učinila SAD sigurnijima.
Tri osobe upoznate s nedavnim razgovorima u Bijeloj kući opisale su Trumpa kao vrlo svjesnog političke cijene koju on i njegova stranka plaćaju.
Dvadeset dana nakon što je Trump proglasio prekid vatre, niz diplomatskih napora nije uspio u potpunosti otvoriti ekonomski ključni Hormuški moreuz, koji je Teheran zatvorio napadima na brodove i postavljanjem mina u tom uskom plovnom putu.
Prekid brodskog saobraćaja koji prenosi oko 20 posto svjetske sirove nafte doveo je do rasta cijena energije širom svijeta i goriva u SAD. Sposobnost Irana da ometa trgovinu daje mu snažan pritisak nad Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
Odluka o smanjenju američkog vojnog prisustva u regionu, uz uzajamno ukidanje blokade, s vremenom bi mogla sniziti cijene goriva.
Za sada, međutim, dvije strane djeluju daleko od bilo kakvog dogovora.
Prošlog vikenda Trump je otkazao putovanje svog specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera na sastanak s iranskim zvaničnicima u Pakistanu, rekavši novinarima u subotu da bi to oduzelo „previše vremena“ i da ako Iran želi razgovarati „sve što treba je da nazove“.
Vojne opcije i dalje na stolu
Različite vojne opcije i dalje su formalno razmatrane, uključujući obnovu zračnih udara na iranske vojne i političke lidere, prema drugoj osobi upoznatoj s dešavanjima u administraciji.
Jedan američki zvaničnik i još jedna osoba upoznata s raspravama rekli su, međutim, da najambicioznije opcije – poput kopnene invazije na Iran – djeluju manje vjerovatno nego prije nekoliko sedmica.
Jedan zvaničnik Bijele kuće opisao je domaći pritisak na predsjednika da okonča rat kao “ogroman“.
Jedan izvor rekao je da je Iran iskoristio tekući prekid vatre da iskopa lansere, municiju, dronove i drugu opremu koja je bila zakopana nakon američkih i izraelskih bombardovanja u prvim sedmicama sukoba.
Kao rezultat toga, taktički troškovi ponovnog pokretanja rata punog obima sada su vjerovatno veći nego u prvim danima prekida vatre, koji je počeo 8. aprila, piše Reuters.
