Trumpova najava dugotrajne blokade iranskih luka izazvala novi naftni šok, a evropske berze bilježe pad usred rastuće neizvjesnosti na Bliskom istoku
Cijene nafte na svjetskim tržištima naglo su skočile nakon što je Wall Street Journal objavio da američki predsjednik Donald Trump priprema planove za dugotrajnu blokadu Irana. Cijena sirove nafte tipa Brent popela se na oko 115 dolara po barelu, što je značajan skok u odnosu na utorak kada je trgovanje završilo na nešto više od 110 dolara.
Prema pisanju Wall Street Journala, Trump je odabrao strategiju dugotrajne blokade jer mu ostale opcije nose prevelik rizik – nastavak masovnog bombardiranja Irana ili potpuno povlačenje iz sukoba smatraju se opasnijim potezima za američke interese. Cilj je jasan: maksimalno pritisnuti iransku ekonomiju dok Teheran ne pristane na pregovore.
Napetost je dodatno porasla nakon što je Trump na svojoj platformi Truth Social pozvao Iran da se “što prije opameti” i potpiše sporazum, uz objavu fotografije na kojoj pozira s jurišnom puškom u rukama – što su diplomatski krugovi protumačili kao simboličnu potvrdu strategije maksimalnog pritiska.
Iran je odmah uzvratio, najavljujući da će nastaviti ometati promet kroz Hormuški tjesnac dokle god traje američka blokada. Kroz ovaj ključni morski prolaz inače prolazi oko petine ukupne svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim gasom. Iran je drastično ograničio plovidbu nakon američkih i izraelskih udara koji su počeli krajem februara, a Teheran je ranije ovog mjeseca upozorio da će svaki brod koji se približi tjesnacu biti meta napada.
Analiza BBC-ja pokazuje da su najmanje četiri broda ipak uspjela probiti američku liniju blokade, no to nije zaustavilo rast cijena. Iranski zvaničnici tvrde da njihova zemlja može izdržati pritisak zahvaljujući alternativnim trgovačkim rutama, no prognoze Svjetske banke su zabrinjavajuće: cijene energenata u 2026. godini mogle bi skočiti za čak 24 posto, što bi bila najviša razina od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Dok cijene nafte rastu, evropske berze bilježe pad. Londonski FTSE 100 pao je za 0,76 posto, a paneuropski indeks Stoxx za 0,4 posto. “Tržište se sve više okreće stavu da brzog i trajnog mira neće biti, niti će Hormuški tjesnac biti otvoren u skorije vrijeme”, izjavio je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar u Global Risk Managementu.
