Katolička crkva 1. novembra obilježava svetkovinu Svih svetih, dan posvećen sjećanju na sve kanonizirane svece, ali i na brojne nepoznate ljude koji su svojim životom, vjerom i dobrim djelima ostvarili poziv na svetost. O značaju ovog blagdana, njegovoj simbolici i porukama koje nosi govorio je Dražen Kustura, župnik Župe Presvetog Trojstva u Sarajevu, gostujući u emisiji „Jutro za sve“ BHRT-a.
Kustura je istakao da se na svetkovinu Svih svetih vjernici prisjećaju ne samo onih koje je Katolička crkva službeno proglasila svetima, već i mnogo većeg broja nepoznatih svetaca, među kojima mogu biti i naši pokojni roditelji, prijatelji i poznanici.
„Svetost ne spada samo na neku odabranu, malu, elitnu skupinu ljudi, nego je to sveopći poziv svakome čovjeku da svoj život i vrijeme koje mu je Bog dao na ovome svijetu proživi tako da pokazuje ljubav prema Bogu i ljubav prema svojim bližnjima“, poručio je Kustura.
Govoreći o značaju svetaca, naglasio je da su oni vjernicima prije svega nadahnuće i primjer kako se kroz svakodnevni život, dobra djela, empatiju i solidarnost može ostvarivati poziv na svetost.
Prema njegovim riječima, Katolička crkva proglašavanjem svetaca želi vjernicima pokazati da svetost nije nedostižna ili imaginarna kategorija, nego stvarnost koju svaki čovjek može ostvariti. Drugi razlog je molitveno utjecanje svecima za zagovor i milosti.
Svijeća kao simbol nade i vječnog života
Svetkovina Svih svetih posebno je povezana s posjetama grobljima, a u praksi se često obilježava i odlaskom na groblja, gdje se služe svete mise. Kustura je podsjetio da se ova svetkovina veže uz Dušni dan, koji Katolička crkva obilježava 2. novembra.
Cvijeće i svijeće koje vjernici donose na grobove izraz su poštovanja i ljubavi prema pokojnicima. Posebnu simboliku ima svijeća, koja predstavlja uskrslog Krista i svjetlo koje pobjeđuje tamu i grijeh.
„Mi, u stvari, pokazujemo vjeru u život vječni, da ta svijeća otjera tminu iz naših života“, objasnio je Kustura.
Govoreći o smrti, istakao je da je ona velika tajna, ali da za kršćane nije konačni kraj.
„Mi volimo kazati kako Bog nama život sa smrću ne oduzima, nego našem životu daje jedan novi, savršeniji oblik, lišen ovozemaljske stvarnosti, pa i ovozemaljskih križeva“, kazao je Kustura.
Dodao je da vjernici, kao i svi drugi ljudi, tuguju zbog smrti svojih bližnjih, ali istovremeno imaju nadu da smrt nema posljednju riječ, jer je Krist svojim uskrsnućem pobijedio smrt i grijeh.
Svako može biti na putu svetosti
Na pitanje ko su sveci među nama i kako se njihovim primjerom možemo voditi, Kustura je podsjetio na riječi sluge Božijeg Petra Barbarića, koji je isticao da je najizvrsniji i najsigurniji put svakodnevno izvršavanje vlastitih obaveza.
Uz to je naveo i Isusovo zlatno pravilo: „Što želiš da drugi tebi čini, čini i ti drugima.“
Prema njegovim riječima, svetost se ne treba posmatrati kao nešto rezervisano za druge ili nedostižno, već kao poziv koji se ostvaruje kroz svakodnevne postupke, odgovornost, međusobno poštovanje i činjenje dobra.
„Svaki onaj čovjek koji čini dobro drugome, svaki onaj čovjek koji izvršava odgovorno svoje obaveze, u stvari je na putu prema svetosti“, poručio je Kustura.
Mise na sarajevskim grobljima
Govoreći o obilježavanju svetkovine Svih svetih i Dušnog dana u Sarajevu, Kustura je najavio i raspored misa na gradskim grobljima.
Na svetkovinu Svih svetih, 1. novembra, u 15 sati na groblju Svetog Josipa svetu misu predvodit će vrhbosanski nadbiskup monsinjor Tomo Vukšić.
Na Dušni dan, 2. novembra, sveta misa na groblju Bare bit će služena u 11 sati, a predvodit će je provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. Istoga dana, u 13 sati, sveta misa bit će služena i na groblju Vlakovo.
Svetkovina Svih svetih podsjeća vjernike na život i djela svetaca, ali i na univerzalni poziv da kroz ljubav, dobrotu i odgovornost prema drugima grade vlastiti put prema svetosti.
