Sjedinjene Američke Države i Iran ponovo su razmijenili udare nakon višesedmičnih tenzija koje su uslijedile poslije privremenog primirja postignutog početkom aprila. Povod za novu eskalaciju bilo je obaranje američkog helikoptera Apache u blizini Hormuškog moreuza, za šta Washington optužuje Iran.

Američka vojska saopćila je da je izvela napade na komunikacijske i radarske objekte na jugu Irana, navodeći da je riječ o proporcionalnom odgovoru i samoodbrani. Međutim, iranske vlasti tvrde da su među pogođenim ciljevima bili i civilni objekti, uključujući dva rezervoara za vodu.

Šta je pogođeno?

Prema iranskim navodima, američki napadi zahvatili su područja Sirik, Jask, Minab, ostrvo Qeshm i luku Bandar Abbas. Iranska Revolucionarna garda tvrdi da je oštećen telekomunikacijski toranj u Siriku, dok su uništena dva rezervoara za skladištenje vode.

Iranska novinska agencija WANA objavila je da su pogođeni betonski rezervoari u oblasti Bamani u okrugu Sirik, u provinciji Hormozgan na jugu zemlje.

Istovremeno, Iran je saopćio da je odgovorio napadima na američke vojne baze u Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu.

Zašto je to važno?

Pogođeni rezervoari, prema iranskim podacima, osiguravaju pitku vodu za više od 20.000 stanovnika grada Kouhestak i deset okolnih sela.

Početne procjene štete kreću se između 780.000 i 830.000 dolara.

Napad dolazi u trenutku kada se Iran već godinama suočava s ozbiljnom krizom vodosnabdijevanja. Zemlja prolazi kroz višegodišnje suše, smanjene količine padavina i probleme u upravljanju vodnim resursima.

Prema podacima Svjetskog instituta za resurse, Iran spada među države s ekstremno visokim nivoom vodnog stresa, što znači da koristi više od 80 posto svojih obnovljivih vodnih resursa.

Prošla godina bila je peta uzastopna godina suše, a brojne akumulacije i brane širom zemlje zabilježile su historijski nizak nivo vode.

Da li su SAD i ranije gađale vodnu infrastrukturu?

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi još u martu optužio je SAD da su pogodile postrojenje za desalinizaciju vode na ostrvu Qeshm.

Prema tadašnjim tvrdnjama Teherana, zbog tog napada bez redovnog vodosnabdijevanja ostalo je 30 sela.

Postrojenja za desalinizaciju imaju poseban značaj u državama Zaljeva jer morsku vodu pretvaraju u pitku.

Da li je riječ o ratnom zločinu?

Portparol iranske vodoprivredne industrije Isa Bozorgzadeh ocijenio je da napad na rezervoare vode predstavlja ratni zločin.

Prema međunarodnom humanitarnom pravu, objekti za snabdijevanje pitkom vodom smatraju se civilnom infrastrukturom i uživaju posebnu zaštitu tokom oružanih sukoba.

Takozvana Berlinska pravila o vodnim resursima, koja je usvojila Međunarodna pravna asocijacija, zabranjuju uništavanje vodnih instalacija ukoliko bi takvi napadi mogli izazvati nesrazmjernu patnju civilnog stanovništva.

Međutim, konačnu pravnu ocjenu da li je u konkretnom slučaju prekršeno međunarodno pravo mogu dati isključivo nadležne međunarodne institucije nakon utvrđivanja svih okolnosti napada.