Nova evropska pravila o emisijama ugljendioksida već donose ozbiljne izazove domaćim izvoznicima. Dok se kompanije pokušavaju prilagoditi zahtjevima CBAM-a i sačuvati pristup tržištu Evropske unije, Bosna i Hercegovina još nema zakonski okvir koji bi pratio te promjene i olakšao privredi zelenu tranziciju.
Mehanizam prekograničnog prilagođavanja ugljičnih emisija (CBAM), kojim Evropska unija uvodi naplatu taksi na emisije CO2, stupio je na snagu početkom godine. Nove obaveze već su stigle za kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze cement, željezo, čelik, aluminij, đubrivo i vodonik na tržište Evropske unije.
To za domaće izvoznike znači precizno praćenje emisija ugljendioksida, izvještavanje o njima i prilagođavanje novim pravilima evropskog tržišta.
Prilika za veću konkurentnost
Mario Zovko, predstavnik kompanije iz Širokog Brijega, ističe da će konačni troškovi zavisiti od načina na koji kompanije upravljaju vlastitom potrošnjom energije i monitoringom emisija.
“Oni ovise o kalkulacijama, odnosno samim prekursorima. Odnosno o našoj brizi unutar same kompanije koliko ćemo trošiti energije, kako ćemo vršiti monitoring tako da ne bi bili u onim default vrijednostima, nego da budemo u stvarnim vrijednostima. Ovo je jedna jedinstvena prilika za bh. ekonomiju da napravi nužne promjene koje će donijeti konkurentnost, a samim tim i održivost na evropskom tržištu”, rekao je Zovko.
S obzirom na to da više od 72 posto roba iz Bosne i Hercegovine završava na evropskom tržištu, priprema za CBAM bila je neophodna. Vanjskotrgovinska komora BiH kroz platformu za odgovorno poslovanje pruža kompanijama informacije, obuke i podršku u procesu izvještavanja o emisijama.
Evropske kompanije plaćat će certifikate
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković pojašnjava da obaveza plaćanja certifikata ostaje na kompanijama iz Evropske unije koje uvoze robu iz BiH.
“Kompanije iz Bosne i Hercegovine će i dalje prodavati svoju robu kompaniji iz Evropske unije, a ta kompanija iz Evropske unije bit će obavezna da kupuje certifikate i da tim certifikatima plaća emisiju ugljen-dioksida. Naša kompanija će biti u obavezi da prikupi relevantne podatke o ukupnom ugljendioksidu koji se emitovao tokom proizvodnje proizvoda. Te podatke će morati neko da verificira”, rekao je Marinković.
Adem Bureković, konsultant Centra za odgovorno poslovanje, navodi da kompanije moraju pripremiti kompletnu dokumentaciju potrebnu za verifikaciju podataka.
“Od kompanija se očekuje da pripreme plan monitoringa, relevantnih parametara, blok-šema, dijagrama i tako dalje kako bi mogli ustupiti te podatke CBAM verifikatoru i na osnovu toga se vrši verifikacija CBAM izvještaja”, kazao je Bureković.
Obuku prošlo 150 kompanija
Nakon verifikacije podataka, kompanije će imati precizniju sliku o stvarnim troškovima koje donosi novi sistem. Do sada je obuku prošlo oko 150 domaćih kompanija, a prve procjene pokazuju da su emisije uglavnom niže od zadanih vrijednosti Evropske komisije.
Ipak, paralelno s prilagođavanjem privrede, Bosna i Hercegovina još nije usvojila ključne zakone koji bi omogućili potpunu pripremu za nove evropske propise.
Ključni zakon godinama čeka usvajanje
Dok se kompanije prilagođavaju CBAM mehanizmu, zakonodavci još nisu usvojili Zakon o regulatoru i tržištu električne energije. Ponovo je sve zapelo u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Zakon se priprema još od 2012. godine, a verzija usvojena u Predstavničkom domu krajem prošle godine predviđa da sjedište berze električne energije bude u Brčkom, čemu se protivi HDZ BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović još je krajem prošle godine poručio:
“Tako svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostara u Brčko, opet ste u zabludi. To se jednostavno neće desiti.”
Zbog političkih blokada i nedostatka kvoruma rasprava o zakonu u Domu naroda još nije ni otvorena, iako pojedini delegati iz sjednice u sjednicu pokušavaju ovu tačku uvrstiti na dnevni red.
“Sizifovski posao”
Delegat u Domu naroda PSBiH Ilija Cvitanović kaže da insistira na raspravi o energetskim zakonima.
“Kandidirao sam ih nakon svih zakona, dakle kao 16. i 17. tačku, ali želim da se o njima raspravlja. Za drugi Zakon o električnoj energiji sam zamoljen od proizvođača iz obnovljivih izvora da ga danas kandidiram”, rekao je Cvitanović.
Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović smatra da je prolazak zakona kroz ovaj dom postao gotovo nemoguć zadatak.
“Sizifovski je posao da prođe bilo kakav zakon na Domu naroda”, poručio je Ademović.
Rizik za privredu i građane
Bez usvajanja potrebnih zakona Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi mogućnost da dio prihoda od oporezivanja emisija vrati domaćoj privredi kroz subvencije i razvojne programe.
Ukoliko Dom naroda usvoji drugačiji tekst zakona od onog koji je prošao Predstavnički dom, slijedi novo usaglašavanje i dodatno odgađanje procesa.
Dugoročno, posljedice bi osim privrede mogli osjetiti i građani kroz više račune za električnu energiju. Ipak, iz elektroprivreda u Federaciji BiH za sada poručuju da je prerano govoriti o eventualnim poskupljenjima.
