Izvor: BHRT (H.S.)
Edin Ramić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i potpredsjednik SDA, u razgovoru za BHRT ističe da je finansijska stabilizacija javnog RTV servisa jedno od pitanja koje bi trebalo biti u fokusu političkih razgovora. Kao jedan od mogućih modela finansiranja BHRT-a naveo je prelazak na budžetsko finansiranje. Govoreći o formiranju vlasti nakon izbora, ocijenio je da će za dogovore biti potrebni kompromisi, ali i jasnije definisani politički ciljevi.
Gostujući u emisiji BHT1 Uživo, Ramić se osvrnuo na povećanje plata u javnim institucijama, rezultate probosanskih stranaka u Republici Srpskoj, ulogu dijaspore na izborima i pregovore o formiranju vlasti na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini.
Komentarišući odluku o novoj osnovici za obračun plata, Ramić je kazao da povećanje primanja zbog rasta troškova života samo po sebi nije sporno, ali smatra da rast plata ne bi trebalo automatski pratiti i povećanje primanja državnih parlamentaraca, ministara i rukovodećih službenika.
Naveo je da je SDA predložila zakon kojim bi se ograničio rast plata visokih zvaničnika, ali je, prema njegovim riječima, naknadno tražen način da se zakonsko rješenje zaobiđe.
„Treba rasti životni standard i uposlenika i pogotovo ljudi u privredi, ali za to treba pružiti odgovarajući rezultat. Efikasnost u upravi treba biti veća, politički predstavnici trebaju biti efikasniji i mislim da je to ono što je problem građanima“, rekao je Ramić.
Smatra da bi trebalo insistirati na zamrzavanju primanja izabranih zvaničnika, ali i pronaći način da oni koji blokadama, pritiscima ili neradom zaustavljaju funkcionisanje institucija ne nastavljaju primati naknade bez odgovornosti.
Kao primjer naveo je blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje su, prema njegovim riječima, uskraćivanjem kvoruma zaustavljani procesi, dok su plate nastavili primati i ministri koji su izgubili povjerenje parlamentarne većine.
Tri mandata u Narodnoj skupštini RS-a: „Beznačajan broj za bitnije odluke“
Govoreći o rezultatima probosanskih stranaka u Republici Srpskoj, Ramić je ocijenio da tri mandata Koalicije za državu u Narodnoj skupštini RS omogućavaju predstavljanje interesa povratnika, ali da ne mogu značajnije utjecati na odluke u entitetskom parlamentu.
„Suštinski, u odnosu na 83 poslanika, koliko čini ukupno Narodnu skupštinu entiteta, to je potpuno beznačajan broj koji ne može utjecati na neke bitnije odluke“, kazao je Ramić.
Dodao je da SNSD ima ubjedljivu većinu te ukazao na činjenicu da se četiri njegova poslanika izjašnjavaju kao Bošnjaci, dok probosanske stranke imaju tri takva poslanika.
Ramić smatra da je izostanak zajedničkog nastupa probosanskih stranaka utjecao na izborni rezultat. Posebno je izdvojio odluku pojedinih stranaka da ne budu dio zajedničke koalicije, što je, prema njegovoj procjeni, dovelo do gubitka dodatnih mandata u Narodnoj skupštini RS-a i jednog mandata na državnom nivou.
„Kad god nastupe ti neki različiti blokovi, onda ljudi koji su malo neodlučni kažu: ‘Pošto se oni nisu dogovorili, zašto bih ja uopće izlazio na izbore?'“, rekao je Ramić, dodajući da bi to iskustvo trebalo biti pouka za buduće izborne cikluse.
„Malena izlaznost u dijaspori odgovara onima koji imaju jasno definisano biračko tijelo“
Ramić smatra da je potrebno unaprijediti odnos institucija Bosne i Hercegovine prema dijaspori i raditi na većem uključivanju građana koji žive izvan zemlje.
Osvrćući se na odziv birača iz dijaspore, kazao je da sama procedura glasanja nije toliko komplikovana koliko se često predstavlja. Kao primjer naveo je državljane Srbije koji glasaju u inostranstvu, ističući da je njihova motivacija za izlazak na izbore nadjačala administrativne prepreke.
„Oni koji imaju jasno definisano svoje izborno tijelo, njima odgovara što manja izlaznost. A svaki put kad se poveća izlaznost, povećava se podrška strankama koje su dio opozicije“, ocijenio je Ramić.
Dodao je da bi odnos prema dijaspori trebalo institucionalizirati na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou. Posebno je naglasio ekonomski potencijal građana koji žive u inostranstvu, uključujući mlade obrazovane ljude i one koji su izgradili uspješne kompanije.
Prema njegovim riječima, potrebno je olakšati investiranje dijaspore u Bosnu i Hercegovinu i omogućiti njeno veće uključivanje u privredne i društvene tokove.
Govoreći o formiranju Vijeća naroda Republike Srpske, Ramić je naveo da se očekuje da će u Klubu Bošnjaka biti odnos četiri prema četiri, što bi, prema njegovoj procjeni, značilo gubitak mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Ipak, smatra da će takav raspored omogućiti sprečavanje samovoljnih promjena Ustava Republike Srpske.
„Nažalost, sve te najave i prijetnje koje su dolazile od strane SNSD-a nisu motivirale sve probosanske stranke da se zajednički suprotstave tim najavama. Doći ćemo u situaciju da to osuđujemo i da svjedočimo nekoj nemoći probosanske politike u RS-u“, rekao je Ramić.
Dodao je da će formiranje institucija nakon izbora zavisiti od konstituisanja skupština i izbora delegata, nakon čega slijede naredni koraci u formiranju vlasti.
SDA želi vlast sa strankama koje su bile u opoziciji Trojci
Govoreći o mogućim koalicijama nakon izbora, Ramić je kazao da je SDA opredijeljena za formiranje vlasti, od kantonalnog do državnog nivoa, sa strankama koje su u prethodnom periodu bile u opoziciji i suprotstavljale se politikama Trojke.
Naveo je da su prirodni partneri SDA Stranka za Bosnu i Hercegovinu i Demokratska fronta, uprkos određenim nesuglasicama i iskustvima iz Republike Srpske.
„Naše opredjeljenje je da u kantonima do države idemo u koaliciju sa DF-om i SBiH-om i nadam se da su oni svjesni tih iskustava koje smo imali u proteklom periodu na području entiteta Republika Srpska i da će prihvatiti liderstvo SDA“, kazao je Ramić.
Prema njegovim riječima, razgovori o formiranju vlasti na kantonalnom nivou već su intenzivirani, dok će se za više nivoe vlasti vjerovatno čekati konstituisanje domova naroda u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Ocijenio je da SNSD sa svojim partnerima ima jasnu poziciju za formiranje vlasti u Republici Srpskoj, dok će raspored snaga u domovima naroda utjecati na dalje pregovore na federalnom i državnom nivou.
Ramić: Za promjene na državnom nivou potreban je širi patriotski blok
Komentarišući odnose u Predsjedništvu BiH i mogućnost formiranja državne vlasti bez SNSD-a, Ramić je kritikovao, kako je naveo, nedostatak konkretnih inicijativa i aktivnosti predstavnika Trojke.
Osvrnuo se i na izjave o mogućnosti isključivanja SNSD-a iz vlasti na državnom nivou, pitajući kako bi se takav cilj mogao ostvariti bez dogovora s HDZ-om BiH i članovima Predsjedništva.
Smatra da bi za suprotstavljanje politikama koje dolaze iz Republike Srpske bilo potrebno formirati širi politički blok.
„Na nivou države Bosne i Hercegovine mislim da bi bilo prijeko potrebno da se ipak napravi neki širi patriotski blok koji će se suprotstaviti politikama koje dolaze prije svega sa područja entiteta Republika Srpska“, rekao je Ramić.
Istovremeno je ocijenio da je međunarodna zajednica imala značajnu ulogu u političkom pozicioniranju SNSD-a. Prema njegovim riječima, Milorad Dodik je kroz lobiranje uspio osigurati ukidanje sankcija sebi i ljudima iz svog okruženja, dok drugi politički akteri nisu iskoristili poluge koje su imali na raspolaganju.
Govoreći o mogućnostima dogovora, Ramić je poručio da Bosna i Hercegovina može funkcionisati samo uz dogovor konstitutivnih naroda i entiteta.
„Ona može funkcionirati samo uz dogovor tri konstitutivna naroda i uz dogovor dva entiteta“, kazao je, dodajući da su međusobni sukobi probosanskih političkih opcija omogućili SNSD-u i HDZ-u BiH da zadrže snažne pozicije u institucijama.
SDA očekuje premijersku poziciju u Federaciji BiH
Ramić je naveo da SDA u pregovorima o formiranju vlasti u Federaciji BiH očekuje premijersku poziciju, dok će se o raspodjeli ministarstava razgovarati s potencijalnim koalicionim partnerima.
„Nećemo dozvoliti sebi da nemamo kontrolu nad nekim ključnim resorima“, poručio je.
Dodao je da će izbor ministarstava zavisiti i od toga koji partneri imaju odgovarajuće kadrove za provođenje dogovorenih politika. Govoreći o mogućnosti realizacije izborne platforme SDA, ocijenio je da je to moguće ako svi partneri budu spremni uložiti maksimalan napor i ako se međunarodna zajednica postavi kao partner.
Istakao je da bi prioriteti u narednom periodu trebali biti sigurnosna stabilnost i ekonomska održivost Bosne i Hercegovine.
„BHRT treba biti budžetski korisnik“
Jedna od tema razgovora bilo je i finansiranje javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini. Ramić smatra da bi stabilno finansiranje BHRT-a trebalo biti dio političkih razgovora nakon izbora te da je jedan od mogućih modela prelazak na budžetsko finansiranje.
„Javni servis je jedan od preduvjeta za naše napredovanje ka EU i treba biti u fokusu razgovora svih političkih subjekata“, kazao je Ramić.
Prema njegovim riječima, pristup SDA bio je da se razmotri model prema kojem bi BHRT postao budžetski korisnik, što bi, kako smatra, stabiliziralo primanja zaposlenih i funkcionisanje sistema.
„To ni na koji način ne bi utjecalo na uređivačku politiku niti nezavisnost javnog servisa, ali bi itekako stabiliziralo primanja uposlenika i kompletno stabiliziralo sistem“, naglasio je Ramić.
Ukazao je na to da postojeći zakon nije u primjeni, dok sudski sporovi i međusobna potraživanja dodatno opterećuju javne RTV servise.
Govoreći o odnosima između BHRT-a i RTRS-a, naveo je da RTRS zadržava oko 100 miliona KM koji, kako ističe, pripadaju BHRT-u. Kritizirao je i postupanje međunarodne zajednice, ocjenjujući da nije učinjeno dovoljno kako bi se riješio problem finansiranja državnog javnog servisa.
Na kraju razgovora za BHRT, Ramić je izrazio uvjerenje da će SDA učiniti sve kako bi se finansijska situacija BHRT-a stabilizirala, podsjećajući da je, prema njegovim riječima, zakon i ranije uspostavljanje sistema javnog RTV servisa dijelom bilo rezultat djelovanja te stranke.
