Izvor: BHRT/Lejla Nezirović (J.K.)
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine predlaže novi model obračuna povećanja minimalnih plata. Za radnika s osnovnom školom ona bi bila 1.500 KM, dok bi za radnike s visokom stručnom spremom bila 1.900 KM. Međutim, ovaj prijedlog nije prihvatljiv ni vladi, ni poslodavcima. Minimalna plata mora biti usklađena do nove godine, ali kako je aktuelna vlada u odlasku, a ne zna se kad će biti formirana nova, tako ni rokovi, čini se, neće biti ispoštovani. Ekonomisti ipak upozoravaju da se prilikom povećanja plata mora voditi računa o radniku, ali i o poslodavcima, s obzirom da je, ističu, privredni razvoj Federacije u padu.
Dok zaposleni veće plate traže protestujući na ulicama, iz Sindikata poručuju – rješenja ima. Prijedlog je redovno usklađivanje plata vezati za rast prosječne plate te minimalnu platu prilagoditi stepenu obrazovanja radnika.
SAMIR KURTOVIĆ, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH
“Mi ćemo vidjeti šta će se desiti s ovom vladom i šta će se desiti s novom vladom, ako budemo imali problem, sigurno ćemo organizirati proteste pred Vladom Federacije BiH i Udruženjem poslodavaca.”
Posljednji sastanak Ekonomsko-socijalnog vijeća nije dao rezultate. Sindikat upozorava, dok vlada nudi rast plata od 3,5 posto, potrošačka korpa skuplja je za 9 posto. Uz to upozoravaju da je samo 4,46 posto poslodavaca isplatilo neoporezivi dio pomoći od 300 KM radnicima, iako su u Federaciji za 5 posto smanjeni doprinosi koji idu na teret poslodavca. Vlada, čini se, ne odustaje od svojih stavova.
AMIR HASIČEVIĆ, ministar trgovine FBiH
“Ja vjerujem da će to ipak završiti u domenu usklađivanja plate, a ne 1.500 odnosno 1.900, kako su skale bile previđene.”
Ekonomisti, koji su dio zakonodavne vlasti, podsjećaju na potrebu za daljom reformom poreznog sistema. To znači spuštanje zbirne stope doprinosa sa 36 na 31 posto i stavljanje u fokus prosječne, a ne minimalne plate.
ADMIR ČAVALIĆ, ekonomist i zastupnik u Parlamentu FBiH
“Realnije je očekivati da će se taj problem rješavati tek naredne godine, odnosno kada se otvori pitanje spuštanja zbirne stope doprinosa, reforme tržišta rada i aktivacije i impementacije modela online fiskalizacije.”
Ekonomista Željko Rička kaže da je loš trenutak za borbu za bolji standard radnika zbog velike inflacije i pada industrijske proizvodnje.
ŽELJKO RIČKA, profesor ekonomskih znanosti
“Dakle, cijene rastu i mi na to ne možemo uticati jer neko u drugim zemljama kreira politiku koja se odražava na naše resurse, a sa druge strane, sami smo krivi što imamo pad industrijske proizvodnje. Industrija pada, a mi očekujemo bolja primanja – to jedno s drugim ne ide.”
Većina ekonomskih stručnjaka slaže se da treba naći novi model povećanja plata, ali i da je opasno teret povećanja prebaciti samo na poslodavce.
EDIN GLOGIĆ, profesor ekonomskih znanosti
“Nije rješenje, s jedne strane, da radnici rade za niska primanja, ali s druge strane, nije ni rješenje da se privreda uruši jer je ona generator funkcionisanja jedne države. Ako nemamo privrednih aktivnosti na nivou kako bi trebalo biti, onda, ustvari, svi ćemo dugoročno biti u problemu, što znači, u svakom slučaju, reforma na prvom mjestu.”
Dok se traga za načinom povećanja plata koji će odgovarati svima, stara vlast najavljuje povećanje cijena struje i plina, što će se vjerovatno odraziti na cijene osnovnih životnih namirnica. Rezultat je da će inflacija vjerovatno ‘pojesti’ povećanje plata, koliko god ono bude.
