Društveno-politički analitičar iz Mostara Irdin Bajrović, koji u posljednje vrijeme svojim komentarima izaziva pažnju javnosti, na svom Facebook profilu komentarisao je posljednji medijski “duel” između Safeta Oručevića i Edhema Bičakčića koji su se preko medija “častili” raznim kvalifikacijama.
Njegov komentar u cijelosti prenosimo u nastavku:
ORUČEVIĆ vs. BIČAKČIĆ: PUCANJE METUZALEMSKE HALKE
Svađa oko plijena dok narod otplaćuje njihove talove
Naša stvarnost se decenijama oblikuje iza zatvorenih vrata raznih političkih linija koje su instalirane na ključna mjesta u državi.
To je ista ona mreža koja je povezala Safeta Oručevića i Edhema Bičakčića kroz njihove mladomuslimanske korijene i decenije zajedničkog djelovanja. Iako je Oručević baštinio taj obiteljski pedigre, a Bičakčić bio dio onog sarajevskog jezgra, njihovo savezništvo je godinama bilo neupitno.
Šutjeli su i jedni i drugi, sve dok se novčanici i interesi nisu sudarili.
Danas gledamo finale te saradnje.
Dok se preko portala javno spore, Oručević nam zapravo otkriva unutrašnju dinamiku sistema koji je vodio ovu državu. Njegova javna konstatacija da je jedan otišao sam, a drugi bio smijenjen od strane međunarodne zajednice, samo je potvrda da su ključni ljudi naših politika godinama bili pod lupom javnosti zbog načina na koji su upravljali resursima.
To što se danas javno prozivaju, samo potvrđuje da su njihove tadašnje odluke ostavile dubok trag na društvo, za koji niko nije preuzeo punu odgovornost.
Politički inžinjering u Hercegovini tih godina podsjećao je na partiju šaha u kojoj je narod bio samo posmatrač. Instaliranje raznih “linija” predstavljano je kao promjena, a zapravo se radilo o borbi za uticaj nad resursima.
U Mostaru se još uvijek pamti vrijeme kada su se sredstva za obnovu grada, uključujući i ona koja je nadzirao Hans Koschnick, dijelila na način koji je mnoge ostavio s osjećajem duboke nepravde.
Dok su jedni dobijali prilike kroz razne olakšice i bespovratne kredite, obični građani su gledali kako pola grada pod sumnjivim okolnostima postaje privatni posjed odabranih, dok su stvarni problemi raje ostajali po strani.
Dok se danas međusobno optužuju za stanje u Aluminiju ili blokade autoputa, ne smijemo zaboraviti ni druge kontroverzne projekte poput hidroelektrane Vranduk.
To je projekt koji je postao simbol neuspjelih investicija, raskinutih ugovora sa stranim partnerima poput Strabaga i milionskih troškova koje na kraju plaća sistem, odnosno građani.
To je ista ona matrica politike u kojoj su strateški resursi, od Mostara do Sarajeva, često bili predmetom političkih nagodbi i sumnjivih privatizacijskih procesa, dok su radnici ostajali bez udjela u onome što su godinama gradili.
Te pogubne politike interesnih krugova dovele su nas pred zid. Taj zid je sazidan od propuštenih prilika, uništenih fabrika koje su ovi vizionari raskrčmili i odlaska mladih koji ne žele biti dio “uvezanih” sistema.
Danas taj teret prošlosti mora zbaciti neka nova, mlađa ekipa koja preuzima odgovornost u Mostaru. To je generacija koja ne smije nositi hipoteku starih talova i promašenih investicija.
Na njima je odgovornost da distanciranjem od naslijeđa ovih metuzalema pokažu da grad može funkcionisati za sve, a ne samo za probrane halke.
Klanjati se onima koji su sopstvene interese redovno stavljali ispred sudbine ovog naroda, nakon svega što smo preživjeli i saznali, uvreda je za zdrav razum.
Dok se oni prepiru oko toga čija je halka bila moćnija, mi prebrojavamo one koji su zbog takvih politika davno spakovali kofere.
Jer svaki put kad se ovi politički metuzalemi zakunu u naciju i patriotizam, znajte da im je ruka već duboko u vašem zajedničkom džepu! – zaključuje Bajrović.
