Novi slučaj upotrebe vatrenog oružja i, kao posljedica toga, dvije mrtve osobe. Za sada nema službenih informacija o tome šta se tačno dogodilo sinoć u mjestu Miričina kod Gračanice, osim da je jedna osoba pronađena mrtva, a druga preminula u sanitetskom vozilu. Iako zastrašujuće, ovakve vijesti više nas ni ne iznenađuju. Radi li se dovoljno i adekvatno na prevenciji nasilja u porodici, koje u brojnim slučajevima dovede do femicida?
Policijskoj stanici Gračanica sinoć je javljeno da je u mjestu Miričina kod Gračanice došlo do upotrebe vatrenog oružja i da ima povrijeđenih lica. Policijski službenici su na mjestu događaja zatekli tijelo 68-godišnje žene bez znakova života i 68-godišnjeg povrijeđenog muškarca koji je naknadno preminuo.
Iz Kantonalnog tužilaštva Tuzla nismo dobili više informacija vezano za ovaj slučaj. Iako sve nakon obavljenog uviđaja ukazuje na ubistvo i samoubistvo, tačne kvalifikacije ovih djela biće definisane nakon izvještaja vještaka i obdukcije žrtava.
Osobe koje rade sa žrtvama nasilja u porodici potvrđuju da u velikom broju ovakvih slučajeva, ukoliko istraga potvrdi da je riječ o ubistvu i samoubistvu, prethodi neki oblik nasilnog ponašanja počinitelja, ali da brojni nisu prijavljivani.
“Postoje brojne edukacije, zakoni, ali nasilje se i dalje dešava. Ono što je važno da kao društvo ne šutimo, da dignemo glas, da ne zanemarujemo bilo koji razgovor gdje osjetimo da postoji eventualna prijetnja ili sumnja da se dešava nasilje”, kaže Amra Muradbegović, psihoterapeutkinja u Udruženju građana “Vive žene” za BHRT.
“Izlaz treba tražiti u pravovremenim intervencijama policije, suda, Centra za socijalni rad. Posebno bih skrenuo pažnju na važnost uzimanja procjene rizika, što je dužnost i policije i Centra za socijalni rad i Sigurnih kuća, kako bi se smanjila ta pojava”, smatra Elmir Ibralić, psiholog u Udruženju građana “Vive žene”.
Novinarka Azra Husarić-Omerović duže vrijeme se bavi temom nasilja u porodici. Smatra da je učinjeno mnogo na osvještavanju društva u ovom pogledu, ali da rezultati izostaju.
“Imamo dobre izmjene zakona, koje smo i organizacije civilnog društva i mi novinari pohvalili na samom početku, ali vidimo da sistem ne prati te izmjene u praksi. Nisu osobe koje rade u tom sistemu dovoljno senzibilizirane za nasilje. I dalje opravdavaju čin nasilja ili umanjuju njegovu vrijednost, odnosno ne vide posljedicu do koje može doći”, ističe Husarić-Omerović.
Predsjednik Kantonalnog suda Tuzla Muhamed Tulumović učestvovao je u izradi zakona i smatra da bi mogao biti efikasnije proveden.
“Činjenica je da je još uvijek blaga kaznena politika, iako zadnjih nekoliko godina imamo trendove koji pokazuju da je došlo do povećanja izricanja kazni zatvora, mada još uvijek dominiraju uslovne osude. Mislim da bi trebalo da bude obrnuto”, mišljenja je Tulumović.
Unapređenje dobrih praksi u slučajevima borbe protiv nasilja u porodici vodilo bi i smanjenju broja femicida, podsjeća Tulumović i dodaje da se u sve to mora ući odlučnije, educirajući društvo, a naročito one koji direktno komuniciraju sa žrtvama kako bi ih odvažili da prijave nasilje, javlja BHRT.
