Preskoči na sadržaj
BiH

Na pomolu ekološka bomba: Vode, crne kao nafta, slijevaju se u rijeke!

Autor: Visocki.ba 14. Novembra 2026. 14:30

Dok se u Zenici ulažu milioni u tretman procjednih voda, ekolozi upozoravaju da se u Doboju zagađene vode s deponije slijevaju direktno u Spreču

Regionalne deponije u Doboju i Zenici udaljene su stotinjak kilometara, ali ih dijele mnogo veće razlike u načinu upravljanja otpadom i zaštiti životne sredine. Dok se na Mošćanici procjedne vode iz otpada prikupljaju i prečišćavaju, u Doboju, prema upozorenjima ekoloških aktivista, one bez ikakvog tretmana završavaju u rijeci Spreči.

U Regionalnoj deponiji u Doboju ne odgovaraju na upozorenja ekoloških aktivista, koji već duže vrijeme tvrde, da oborinske vode koje se slijevaju kroz tone smeća ugrožavaju životnu sredinu.

Regionalne deponije u Doboju i Mošćanici kod Zenice udaljene su stotinjak kilometara, ali je između njih mnogo veća udaljenost prema standardima zaštite okoliša. Potpuno suprotni modeli upravljanja deponijskim filtratom ili procjednim vodama primjenjuju se na navedenim deponijama.

Procjedne vode nastaju prolaskom padavina kroz slojeve deponijskog smeća i u njima se nalaze rastvorene zagađujuće materije.

Regionalne deponije u Doboju i Zenici udaljene su stotinjak kilometara, ali ih dijele mnogo veće razlike u načinu upravljanja otpadom i zaštiti životne sredine. Dok se na Mošćanici procjedne vode iz otpada prikupljaju i prečišćavaju, u Doboju, prema upozorenjima ekoloških aktivista, one bez ikakvog tretmana završavaju u rijeci Spreči.

U Regionalnoj deponiji u Doboju ne odgovaraju na upozorenja ekoloških aktivista, koji već duže vrijeme tvrde, da oborinske vode koje se slijevaju kroz tone smeća ugrožavaju životnu sredinu.

Regionalne deponije u Doboju i Mošćanici kod Zenice udaljene su stotinjak kilometara, ali je između njih mnogo veća udaljenost prema standardima zaštite okoliša. Potpuno suprotni modeli upravljanja deponijskim filtratom ili procjednim vodama primjenjuju se na navedenim deponijama.

Procjedne vode nastaju prolaskom padavina kroz slojeve deponijskog smeća i u njima se nalaze rastvorene zagađujuće materije.

Deponija u Doboju
Zoran Poljašević: Bez ikakve prerade slijevaju se u rijeku Spreču
Dok deponija Mošćanica namjerava da proširi postrojenje za prečišćavanje procjednih voda, otpadne vode sa odlagališta u Doboju, prema navodima ekoloških aktivista, završavaju u prirodi bez ikakvog tretmana.

Predsjednik ekološkog udruženja Gostilj Ozren iz Boljanića kod Doboja, Zoran Poljašević kaže da „najviše liče na sirovu, neobrađenu naftu.“

„Crne su otprilike kao koka-kola. Znači, bez ikakve prerade sve procjedne vode nesmetano se slivaju u rijeku Spreču“, navodi Poljašević.

U protekla dva i po mjeseca u Regionalnoj deponiji u Doboju Fokus nije mogao da dobije komentar na ove navode.

Početkom oktobra, direktor Regionalne deponije Doboj Damir Lukić kazao je da „aktivisti učestvuju u izbornoj kampanji zbog čega ne želi da odgovora na njihove izjave.“

Lukić nije želio da komentariše navode aktivista ni poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini, na kojim, inače, Zoran Poljašević nije bio stranački ili nezavisni kandidat. Nije poznato ni da li ovo javno preduzeće ima plan za zbrinjavanje deponijskih procjednih voda.

Od improvizacije do savremenih tehnologija
Direktorica Regionalne deponije Mošćanica Mia Pojskić objašnjava da su to „visokotoksične tečnosti opterećene različitim zagađivačima“, poput nitrata ili teških metala, te da njihovo nezbrinjavanje ima „višestruke posljedice, od zagađenja površinskih i podzemnih voda i njihovih ekosistema, uništavanja poljoprivrednog zemljišta do direktnog uticaja na zdravlje stanovnika.“

Ekolozi smatraju da kanali u kojima završavaju procjedne vode, koji se nalaze pored makadamskog puta koji vodi do deponije, u blizini koje žive ljudi u naseljima Potkamen i Lipac, nisu nikakva prepreka njihovom prodiranju u okolinu.

„Ne smije ovako da izgleda. Znači, ove vode bi se na neki način morale prikupljati u odgovarajući rezervoar i odvoziti na tretman. Da li ih tretirati na licu mjesta ili ih nekud uklanjati, a ovdje je potpuno odsudstvo bilo kakve prerade procjednih voda“, kaže Zoran Poljašević.

Poljašević, inače, magistar zaštite životne sredine, naglašava da je svakom jasno da se radi o zagađenim deponijskim vodama.

„Otpad se deponuje i kroz njega oborinske vode prolaze i ispiraju sve moguće vrste toksina. Takve vode odlaze direktno u rijeku Spreču, koja, nesrećno, od Lukavca, pa i ovdje na samom ušću, prihvata ovakve toksine“, dodaje on.

(Ne)odgovornost prema građanima
Regionalna deponija u Doboju nije sanitarno uređena. To znači da se ovdje ne primjenjuju visoki standardi za zaštitu životne sredine. Na ovoj lokaciji decenijama završava otpad iz Doboja.

Nalazi se na brdovitom terenu, nedaleko kod kamenoloma Karabegovac, na izlazu iz grada u pravcu Doboj Istoka, odnosno Gračanice. Smeće se deponuje na brdovitom terenu iznad rijeke Spreče, koja se u blizini ulijeva u Bosnu.

Mošćanica je sanitarna deponija „na kojoj su prilikom izgradnje primjenjeni evropski standardi zaštite okoliša.“

„Multibarijerne zaštite postavljene su po tlu, a i lagune su vodonepropusne, tako da ne postoji mogućnost da procjedne vode dođu u dodir sa tlom ili vanjskim recipijentom“, objašnjava ona.

Mošćanica je otvorena početkom juna 2008. godine i na ovom odlagalištu, navodi Pojskić, do danas nisu zabilježeni površinski ili dubinski požari, „što je dijelom rezultat recirkulacije procjednih voda.“

Prema zvaničnim podacima na ovoj deponiji završava otpad iz Zenice, Visokog, Travnika, Viteza, Busovače, Zavidovića, Žepča i Novog Travnika.

Regionalna deponija u Doboju nema službene internetske stranice na kojima su dostupni podaci o izgledu deponije, standardima koji se primjenjuju, javnim nabavkama, lokalnim zajednicama iz kojih se dovozi smeće ili godišnjim deponovanim količinama.

Pored ovih podataka na internetskim stranicama mnogo transparentnije i prema javnosti odgovornije Regionalne deponije Mošćanica mogu se pronaći informacije i o monitoringu procjednih voda.

Direktorica Mia Pojskić objašnjava da se ovdje primjenjuje „recirkulacija procjednih voda iz vodonepropusnih laguna na odlagalište“, te da se naprednim metodama vrši njihovo dvostruko filtriranje.

Investicije u modernim, subvencije za zastarjelu deponiju
Ogromne razlike u odnosu prema ovoj vrsti otpada na sanitarnoj i nesanitarnoj deponiji u Zenici i Doboju biće još veće nakon proširenja postrojenja za prečišćavanje procjednih voda na Mošćanici, koje je u krugu deponije instalirano tokom 2019. godine.

Ovo preduzeće nedavno je raspisala tender za izvođenje radova, koji je s porezom vrijedan oko milion i 600 000 maraka.

Nešto manje, milion i 400 000 maraka, Gradska uprava je izdvojila za subvencioniranje Regionalne deponije u Doboju tokom 2025. godine. Nema dostupnih informacija za što je konkretno poslužio taj novac.

Taj iznos početkom novembra objavila je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske (RS), koja je analizirala komunalnu potrošnju u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Doboju i Tesliću.

U javnom preduzeću Regionalna deponija Doboj do sada se nisu osvrtali na primjedbe ekoloških ativista o mogućim posljedicama zbrinjavanja procjednih voda, koje je na ovom odlagalištu daleko od savremenih sistema i infrastrukture.

„U zadnje dvije godine, otprilike, mi ukazujemo na ovaj problem, jer ovo je stvarno nešto, u ovakvoj blizini grada imati ovakvu ekološku bombu, plus ova deponija je i neobezbjeđena odgovarajuće. Dolazi i do samozapaljenja gotovo svake godine. Posmatrajući stanje na regionalnoj deponiji u Doboju, mi možemo ustvari da vidimo kakvo je stanje iz oblasti zaštite životne sredine i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini“, kaže Zoran Poljašević.

Ulaganja u regionalne sanitarne deponije
Većina odlagališta otpada u Bosni i Hercegovini više liči na deponiju u Doboju nego na savremeno uređenu Mošćanicu.

U slaboj konkurenciji, po dostignutom nivou upravljanja otpadom u BiH, izdvaja se javno preduzeće „Eko-Sep“ regionalna sanitarna deponija koju su osnovali Živinice, Banovići i Kladanj.

I ovo odlagalište, koje je otvoreno u aprilu 2025. godine, zaostaje za deponijom Mošćanica u zbrinjavanju procjednih voda.

„Za takve, kontaminirane, vode izgrađeni su podzemni rezervoari i one se pumpnim sistemom ponovo vraćaju i raspršavaju po otpadu radi lakšeg zbijanja otpada. U sljedećoj fazi izgradnje deponije predviđeno je postrojenje za tretman procjednih voda“, kaže rukovodilac za tehničke poslove Samir Salihović.

Prema njegovim riječima za takvo postrojenje potrebno je približno milion i po maraka.

Ulaganja u regionalne sanitarne deponije u Zenici i Živinicama pokazuju da savremeni sistemi za upravljanje desetinama tona otpada godišnje nisu jeftini, ali i da su to investicije u čišću i zdraviju sredinu, po kojima će deponija u Doboju i dalje za njima biti u velikom zaostatku.

Dodajte Visocki.ba među omiljene izvore na Googlu

Pročitajte još