Slučaj iz sarajevske Gimnazije „Obala“, u kojem su učenici učestvovali u incidentu s profesoricom, izazvao je snažne reakcije javnosti i ponovo otvorio pitanje sigurnosti i odnosa u obrazovnom sistemu. Iako su iz Ministarstva naveli da zaprimljene informacije „ne upućuju na to da je profesorica napadnuta kako je u javnosti plasirana informacija“, događaj je pokrenuo širu raspravu o sve učestalijim oblicima nasilja među učenicima.
Iz škole ističu da su reagovali u skladu s propisima i da su ranije poduzimane mjere.
„U konkretnom slučaju, postupano je u skladu s propisima i profesionalnim standardima, uz pravovremenu reakciju nadležnih službi. Zahvaljujemo Policijskoj upravi Centar i službi Hitne pomoći na brzoj i profesionalnoj intervenciji. Nakon ukazane medicinske pomoći i obavljenog pregleda, radnica se vratila u školu“, saopćeno je iz JU Gimnazija „Obala“ Sarajevo.
Iz Vijeća roditelja upozoravaju da škole imaju ograničene mehanizme djelovanja zbog zakonskih rješenja.
„Učenicima je smanjeno vladanje, napravljen je plan podrške interno u školi, znači plan podrške radi škola interno i plan brige se radi u situacijama kada se uključuju eksterni sudionici kao što su Centar za mentalno zdravlje, lokalna policija, itd. Nažalost, izmjenama Pravilnika ne predviđaju se nikakva zakonska rješenja koja bi omogućavala recimo isključivanje učenika iz škole, niti bilo kakvu strožiju odgojno-disciplinsku mjeru“, izjavila je Jasminka Šošić iz Vijeća roditelja KS.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo osudilo je svaki oblik nasilja.
„Nasilju u bilo kojem obliku nema mjesta u našim školama“, poručili su, dodajući da će zatražiti dodatna pojašnjenja i pokrenuti nadzore.
Podršku prosvjetnim radnicima dao je i Sindikat, upozoravajući na šire probleme u sistemu.
„U škole treba vratiti mir, dostojanstvo, integritet, povjerenje, odaljili smo se previše, previše govorimo o materijalnom, previše administracije, administracija ubija obrazovanje. Mi o tome govorimo godinama, prosvjetni radnici se ne mogu posvetiti svom poslu, odnosno odgoju i obrazovanju djece zato što moraju raditi administrativne poslove“, rekao je Saudin Sivro.
Sličnog stava je i profesor Vedran Zubić, koji ukazuje na manjkavosti u pravilnicima.
„Sad dolazi do izražaja sva kvazidemokratija, pseudopedagogija, katastrofalni pravilnici, onemogućavanje pedagoškog rada, bespotrebna papirologija“, istakao je Zubić.
Sociolog Vladimir Vasić smatra da je problem dublji i da se ogleda u promjeni društvenih vrijednosti.
„Izgubilo se poštovanje, izgubio se autoritet. Prije deset, 15 godina djeca su imala poštovanje prema roditeljima, pa prema nastavnicima i saradnicima u školi, tako da nas skupo košta sloboda, skupo košta liberalizacija, skupo nas koštaju ta silna prava. Dijete naravno mora da ima svoje pravo u društvu, mora da ima odgovornost i mora se jasno znati gdje je mjesto nastavniku, gdje je mjesto roditelju, a gdje učeniku“, naglasio je Vasić.
Sagovornici su saglasni da odgovornost ne leži samo na školama, već i na zakonodavcima, institucijama i društvu u cjelini. Sve češći incidenti, upozoravaju, pokazuju da su vrijednosti poremećene i da je krajnje vrijeme za sistemske promjene koje će vratiti autoritet, sigurnost i povjerenje u obrazovni sistem.
