Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, za naš list govori o efektima mjere Zaključavamo cijene, prekomjernom uvozu i zahtjevima malih trgovaca
Gospodine Hasičeviću, kada će građanima biti na raspolaganju aplikacija usporedicijene.ba putem koje će moći pratiti cijene proizvoda, odnosno koji je prodajni objekat najpovoljniji i šta se još nudi potrošačima?
– Aplikacija usporedicijene.ba nalazi se u završnoj fazi izrade i njeno puštanje u funkciju planirano je krajem februara. Aplikaciju još testiramo i ubacujemo podatke, a kako je riječ o velikom broju artikala, realno je očekivati da će biti dostupna za građanstvo za mjesec.
Mjesto boravka
Građanima će omogućiti transparentan uvid u cijene osnovnih životnih namirnica po prodajnim objektima, ali i mjestu boravka, tako da će moći vidjeti gdje je određeni proizvod najpovoljniji, ali i gdje bi u njihovoj blizini bila najjeftinija korpa preferiranih proizvoda. Osim pregleda cijena, aplikacija će nuditi i praćenje cijena kroz vrijeme, čime potrošači dobijaju alat za informisano odlučivanje, a tržište dodatni mehanizam samoregulacije.
Odlukom Vlade FBiH, a na prijedlog Ministarstva trgovine, mjera Zaključavamo cijene ostaje na snazi do 1. marta 2026. Kakve je rezultate polučila ova mjera i šta kažete na kritike pojedinih ekonomista koji tvrde da je nevidljiv njen učinak?
– Mjera Zaključavamo cijene na snazi je od decembra 2023. godine i imala je jasan stabilizacijski efekat. Sve vrijeme zaključana je cijena 60-70 osnovnih prehrambenih i higijenskih namirnica, što je omogućilo kupcima da na jednoj korpi proizvoda uštede 50 i više KM. Njena suština je bila sprečavanje naglih i spekulativnih poskupljenja u periodima inflatornih pritisaka. Podaci o prometu u trgovini pokazuju kontinuirani rast, bez poremećaja u snabdijevanju, što potvrđuje da mjera nije imala negativan uticaj na tržište, nego upravo suprotno – stabilizirajući efekat. Kritike da je učinak nevidljiv zanemaruju činjenicu da bi bez ove mjere građani bili izloženi znatno većim cjenovnim udarima.
Građani se svakodnevno žale na neopravdana poskupljenja, posebno prehrambenih artikala. Da li u konačnici potrošači prijavljuju takvo ponašanje, a institucije kažnjavaju one koji dižu cijene?
– Da, potrošači prijavljuju sumnjiva poskupljenja, što govori o rastu svijesti i povjerenja u institucije. Naravno, mi smo tu i da educiramo naše potrošače i da obrazložimo kako ne možemo uticati na povećanje cijena određenih proizvoda ili sirovina na svjetskom tržištu. Ukoliko se pokaže da je neopravdano poskupljenje, prijave se prosljeđuju nadležnim inspekcijskim organima, koji provode kontrole i izriču kazne u skladu sa zakonom. Ministarstvo kontinuirano sarađuje sa inspekcijama i insistira na dosljednoj primjeni propisa, posebno kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama. No, moram istaći i da se većina poslodavaca, naših socijalnih partnera, pridržavala naših dogovora i mjera zaključanih cijena.
Da li Ministarstvo razmatra dodatne mjere za kontrolu cijena osnovnih životnih namirnica i kako osigurati da one zaista zaštite građane?
– Ministarstvo kontinuirano prati stanje na tržištu i ne isključuje dodatne mjere ukoliko se za to ukaže potreba. Efikasnost mjera osigurava se kombinacijom jasnog zakonskog okvira, digitalnih alata za praćenje cijena, inspekcijskog nadzora i transparentne komunikacije s javnošću. Upravo digitalizacija i aplikacije za praćenje cijena predstavljaju novu fazu kontrole tržišta.
U prošloj godini je najavljivana izmjena Zakona prema kojoj bi malim trgovinama bio omogućen rad nedjeljom. Do toga još nije došlo. Zbog čega?
– Pitanje neradne nedjelje zahtijeva pažljivo balansiranje između interesa radnika, poslodavaca i potrošača. Ministarstvo je svjesno zahtjeva dijela malih trgovaca, ali istovremeno poštuje činjenicu da je neradna nedjelja prije svega radničko pravo. Eventualne izmjene Zakona moraju biti rezultat širokog dijaloga i preciznih analiza, a ne parcijalnih rješenja. Time smo se i vodili kada smo razmatrali i analizirali razne prijedloge, te tako i ovaj posljednji. Prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno člana 18. koji reguliše radno vrijeme prodajnih objekata, upućen je Vladi FBiH i na nekoj od narednih sjednica očekujemo izjašnjenje.
Kakva su iskustva poslodavaca, radnika i potrošača nakon uvođenja neradne nedjelje u sektoru trgovine i da li se eventualno razmišlja o izmjeni ovog modela?
– Iskustva su u cjelini pozitivna. Promet u trgovini bilježi rast, a radnici imaju zagarantovan dan odmora. U 2025. godini u odnosu na isti period 2024. ostvaren je rast prometa od 5,54 milijarde KM, odnosno 7,94 posto. Prema podacima Porezne uprave FBiH, ukupan fiskalizovani promet u decembru 2025. iznosio je 7.127.838.877 KM, što predstavlja povećanje od 503.974.563 KM u odnosu na decembar 2024. U periodu januar – decembar 2025, ukupan promet u FBiH iznosio je 75.451.871.066 KM, dok je u istom periodu 2024. iznosio 69.903.809.696 KM. Time je u 2025. zabilježen rast ukupnog prometa od 5.548.061.370 KM. Nisu se obistinile najave o padu prometa ili masovnim otkazima. Ministarstvo prati primjenu mjere i eventualne zloupotrebe, ali u ovom trenutku ne postoji razlog za suštinsku promjenu modela.
Prije nekoliko dana objavljen je podatak o tome koliko uvozimo hrane koju sami proizvodimo. Samo na uvoz vode i alkoholnih pića potrošili smo skoro 290 miliona, a na uvoz povrća 169 miliona KM. Ko treba pokrenuti rješavanje ovog pitanja i ko sve treba biti uključen kako bi se došlo do rezultata?
– Ovo je složeno pitanje koje prevazilazi nadležnosti jednog entitetskog ministarstva i ne može se rješavati parcijalno. Politike uvoza i izvoza su u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dok Vanjskotrgovinska komora BiH ima ključnu ulogu u izradi analiza, praćenju tržišnih tokova i davanju stručnih preporuka. Efikasno rješenje moguće je isključivo kroz koordinisan i sistemski pristup više nivoa vlasti, uz jasno definisane uloge i zajedničke ciljeve.
Kupovina domaćeg
U taj proces moraju biti uključeni domaći proizvođači, prerađivači, trgovci i potrošači, jer bez njihove međusobne povezanosti nema održivih rezultata. Federalno Ministarstvo trgovine je kroz Strategiju razvoja trgovine FBiH predvidjelo niz konkretnih mjera usmjerenih na jačanje domaće proizvodnje, povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda na tržištu, bolju integraciju proizvođača u trgovačke lance, kao i edukaciju potrošača s ciljem jačanja svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Istovremeno, Ministarstvo ostvaruje izuzetno dobru saradnju sa Agencijom za sigurnost hrane BiH, koja kontinuirano i profesionalno informiše javnost o kvalitetu i sigurnosti prehrambenih proizvoda, čime se dodatno jača povjerenje potrošača u domaću proizvodnju. Dakle, institucionalni okvir postoji. Uz snažniju koordinaciju, jasne politike i odgovorno djelovanje svih aktera u lancu proizvodnje, prerade i trgovine, moguće je postići vidljive i mjerljive rezultate u smanjenju uvozne zavisnosti i jačanju domaće proizvodnje.
