Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini informisana je sa slučajem Raifa Terzića (4), dječaka sa poteškoćama u razvoju, kojeg su švedske migracione vlasti deportovale u Bosnu i Hercegovinu, iako je dječak rođen u Malmeu.
Iz Ambasade Švedske u BiH u odgovoru za portal Radiosarajevo.ba ističu da je razumljivo da slučajevi koji uključuju djecu bude emocije i otvaraju pitanja, jer se dotiču ključnih pitanja koja se tiču brige, dostojanstva i zaštite.
“Svjesni smo koliko su ta pitanja važna za porodice koje su uključene u ovaj slučaj. Istovremeno, Vlada Švedske ne može komentarisati odluke koje donose nezavisne agencije ili sudovi u pojedinačnim slučajevima. Ovakav pristup je važan mehanizam zaštite u našem sistemu, koji osigurava da se sve odluke donose u skladu sa zakonom i bez političkog utjecaja.
U skladu sa ustavom Švedske, Vlada je dužna poštovati nezavisnost i integritet državnih agencija u njihovom radu na primjeni zakona i u postupanju u pojedinačnim predmetima”, poručuju iz Ambasade Švedske u BiH.
Dodaju da je ovaj princip ključan za očuvanje pravičnosti, transparentnosti i pravne sigurnosti za sve.
“Pitanja koja se odnose na boravišne dozvole ili druge vrste odobrenja za boravak ili posjetu Švedskoj su u nadležnosti Švedske migracijske agencije. Ona je odgovorna za procjenu svakog pojedinačnog slučaja na osnovu dostavljenih informacija i važećeg pravnog okvira”, poručili su iz Ambasade Švedske u BiH u odgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Podsjetimo, Raifov otac je državljanin BiH i Švedske, a majka ima stalni boravak. Međutim, Raif po rođenju 2021. godine nije automatski stekao švedsko državljanstvo jer ga u tom trenutku nisu imali ni njegov otac ni majka (otac je stekao švedsko državljanstvo nekoliko mjeseci nakon Raifovog rođenja).
Roditelji su u međuvremenu dva puta zatražili državljanstvo za Raifa, ali ih je švedska Migraciona uprava oba puta odbila. Potom je odbijen i njihov zahtjev za Raifovim trajnim boravkom u Švedskoj. Migraciona uprava procijenila je da bi Raif najprije trebalo da zatraži državljanstvo Bosne i Hercegovine, u skladu sa državljanstvom njegovog oca u trenutku njegovog rođenja. Na osnovu toga mogao bi da zatraži boravišnu dozvolu ili državljanstvo u Švedskoj. Više o Raifovom slučaju čitajte na linku OVDJE.
