VELIKI HAKERSKI NAPAD NA 178 ORGANIZACIJA – UPOZORENJE DA DIGITALNA SIGURNOST VIŠE NIJE SAMO TEHNIČKO, NEGO I PITANJE POVJERENJA I ODGOVORNOSTI
Stručni osvrt: Prof. dr. Hadžib Salkić, stalni sudski vještak kriminalističke struke
Hakerski napad koji je 16. novembra 2026. godine zahvatio internetske stranice povezane sa 178 organizacija, među kojima su BBC, CNN, IKEA, Zoom, Salesforce i druge svjetski poznate kompanije, predstavlja ozbiljno upozorenje o ranjivosti savremenog digitalnog okruženja.
Ovaj slučaj posebno je značajan jer pokazuje da za ugrožavanje velikog broja korisnika nije uvijek potrebno direktno provaliti u informacione sisteme pojedinačnih kompanija. Dovoljno je kompromitovati jednu kariku u lancu digitalnih usluga kojoj brojne organizacije vjeruju.
Prema objavljenim informacijama, napadači su iskoristili sigurnosni propust u servisu Optimizely, preko kojeg su uspjeli distribuirati zlonamjerni JavaScript kod na internetske stranice njegovih korisnika. Time je demonstriran jedan od posebno opasnih oblika savremenog cyber kriminaliteta – napad putem lanca snabdijevanja softverom (Supply Chain Attack).
Kriminalistički aspekt napada
Posmatrano s kriminalističkog stanovišta, ovaj incident ukazuje na visok stepen organizovanosti, tehničke pripremljenosti i višestrukih kriminalnih namjera počinilaca.
Zlonamjerni kod nije bio usmjeren samo na jednu vrstu podataka ili jedan oblik protivpravne koristi. Njegove funkcionalnosti obuhvatale su pokušaje krađe podataka platnih kartica, preusmjeravanje kriptovalutnih transakcija, prikupljanje kolačića internetskih preglednika i pokušaje iskorištavanja sigurnosnih ranjivosti Appleovih mobilnih uređaja.
Takva kombinacija metoda ukazuje na višestruke ciljeve napada, među kojima su pribavljanje protivpravne imovinske koristi, neovlašten pristup podacima i potencijalno kompromitovanje korisničkih uređaja.
Posebno zabrinjava činjenica da su napadači koristili legitimnu infrastrukturu vanjskog pružatelja usluga. Korisnici su tako mogli biti izloženi zlonamjernom kodu prilikom posjete poznatim internetskim stranicama, bez očiglednih znakova da je njihova sigurnost ugrožena.
Upravo u tome leži jedna od najvećih opasnosti savremenog cyber kriminaliteta: korisnik može postati žrtva napada čak i kada pristupa legitimnoj internetskoj stranici i postupa na uobičajen način.
Digitalni tragovi i značaj forenzičkog vještačenja
S aspekta digitalne forenzike, ovakav incident zahtijeva detaljno utvrđivanje načina izvršenja napada, vremenskog slijeda događaja, obima kompromitacije i eventualno nastale štete.
Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na analizu kompromitovanih JavaScript datoteka, evidencija pristupa, mrežnog saobraćaja, administratorskih aktivnosti, digitalnih tragova na korisničkim uređajima i mogućih finansijskih transakcija povezanih s napadom.
U slučaju preusmjeravanja kriptovalutnih uplata, analiza blockchain transakcija može pomoći u praćenju kretanja sredstava. Međutim, samo utvrđivanje adrese kriptonovčanika ne znači automatski i identifikaciju stvarnog počinioca.
Također, neophodno je razlikovati pokušaj izvršenja krivičnog djela od njegove uspješne realizacije. Činjenica da je zlonamjerni kod bio prisutan na određenoj stranici ne dokazuje sama po sebi da su podaci svakog posjetioca ukradeni ili da je njegov uređaj kompromitovan.
Za takve zaključke potrebni su konkretni, stručno analizirani i provjerljivi digitalni dokazi.
Upravo zato digitalno-forenzičko vještačenje ima izuzetno važnu ulogu u utvrđivanju činjenica koje mogu biti relevantne za krivični postupak.
Odgovornost kompanija i institucija
Ovaj slučaj otvara i ozbiljno pitanje odgovornosti organizacija koje koriste softverska rješenja trećih strana.
Sigurnost informacionog sistema ne može se posmatrati isključivo kroz zaštitu vlastitih servera, računara i baza podataka. Ona mora obuhvatiti i sigurnosnu provjeru vanjskih dobavljača, kontrolu privilegovanih pristupa, nadzor nad izvršavanjem programskog koda i pravovremeno reagovanje na incidente.
Posebno je važno naglasiti da ugled i veličina kompanije nisu garancija apsolutne sigurnosti.
Ako se napad može proširiti preko infrastrukture koju koriste svjetski poznate organizacije, onda je opravdano postaviti pitanje koliko su na slične prijetnje pripremljene institucije, javna preduzeća, banke, zdravstvene ustanove i privredni subjekti u Bosni i Hercegovini.
Naše institucije moraju razumjeti da cyber sigurnost nije samo pitanje nabavke antivirusnog programa ili zaštitnog zida. To je kontinuiran proces procjene rizika, edukacije zaposlenih, tehničke kontrole, nadzora i odgovornog upravljanja digitalnom infrastrukturom.
Smatram da ovaj hakerski napad treba posmatrati kao ozbiljno upozorenje svim institucijama i građanima, a ne samo kao izolovan sigurnosni incident velikih svjetskih kompanija.
Njegova posebna opasnost ogleda se u činjenici da je kompromitovanjem jednog vanjskog servisa stvorena mogućnost ugrožavanja velikog broja međusobno nepovezanih organizacija i njihovih korisnika.
Ipak, potrebno je naglasiti da konačan broj oštećenih osoba, obim ukradenih podataka i ukupna materijalna šteta još nisu pouzdano utvrđeni, zbog čega se ne smiju iznositi preuranjeni zaključci.
Kao stalni sudski vještak kriminalističke struke, posebno ističem da je u ovakvim slučajevima presudno pravovremeno osigurati digitalne tragove, očuvati integritet elektronskih dokaza i provesti stručno, objektivno i metodološki utemeljeno vještačenje.
Bez kvalitetno prikupljenih i analiziranih digitalnih dokaza teško je pouzdano rekonstruisati način izvršenja napada, utvrditi njegov stvarni obim i povezati konkretne radnje s odgovornim osobama.
Bosna i Hercegovina mora dodatno jačati kapacitete za prevenciju, otkrivanje, istraživanje i dokazivanje krivičnih djela iz oblasti cyber kriminaliteta, uz kontinuiranu edukaciju policijskih službenika, tužilaca, sudija i stručnjaka za digitalnu forenziku.
Digitalna sigurnost danas nije privilegija, nego nužnost. A povjerenje u digitalni sistem ne smije se zasnivati samo na imenu i reputaciji kompanije, već na provjerljivim sigurnosnim mehanizmima, odgovornosti i stalnom nadzoru.
Prof. dr. Hadžib Salkić
Stalni sudski vještak kriminalističke struke
