Federalni zastupnik Denis Gratz uputio je u parlamentarnu proceduru prijedlog izmjena Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine kojim traži brisanje člana 181b, koji se odnosi na krivično djelo psihičkog nasilja.
Kao glavni razlog za ovu inicijativu naveo je neprecizno definisane zakonske odredbe i rizik od njihove zloupotrebe.
Za ovo krivično djelo u određenim okolnostima predviđena je kazna zatvora do pet godina.
Gratz smatra da zakonska formulacija ne pravi dovoljno jasnu razliku između stvarnog psihičkog nasilja i izjava, mišljenja ili kritika koje su zaštićene ustavnim pravom na slobodu izražavanja.
„Ova odredba, za koju je u određenim okolnostima predviđena kazna zatvora do pet godina, pokazala se problematičnom zbog nepreciznih formulacija i mogućnosti njene zloupotrebe.
Posebno zabrinjava što granica između stvarnog psihičkog nasilja i izražavanja koje uživa ustavnu zaštitu nije dovoljno jasno određena“, naveo je Gratz.
Istakao je da je i sam ranije podržavao uvođenje snažnije krivičnopravne zaštite od psihičkog zlostavljanja, posebno na internetu i društvenim mrežama.
Međutim, kako je pojasnio, dosadašnja primjena zakona ukazala je na određene probleme, a kao jedan od primjera naveo je slučaj Amira Pašića Faće.
Gratz se osvrnuo i na izmjene Krivičnog zakona iz 2025. godine, koje su, iako su donijele određena poboljšanja u zaštiti žrtava nasilja, izazvale reakcije međunarodnih organizacija. Prema njegovim riječima, Ujedinjene nacije, OSCE i Evropska unija upozoravali su da su izmjenama uvedenim u završnoj fazi zakonodavnog postupka oslabljene pojedine garancije zaštite određenih kategorija žrtava.
„Krivično zakonodavstvo mora štititi građane od prijetnji, proganjanja i stvarnog nasilja, ali ne smije ostavljati prostor da se nečije mišljenje, kritika ili neugodna izjava proizvoljno tretiraju kao krivično djelo“, poručio je federalni zastupnik.
Naglasio je da njegov prijedlog ne podrazumijeva ukidanje drugih krivičnih djela kojima se građani štite od nasilja i uznemiravanja. Odredbe koje se odnose na prijetnje, prinudu, uhođenje i nasilje u porodici ostaju na snazi, dok bi se eventualni nedostaci u zaštiti žrtava, prema njegovom stavu, trebali otklanjati preciznijim zakonskim rješenjima.