Telefonski razgovor finskog predsjednika i norveškog premijera s Vladimirom Putinom izazvao je nezadovoljstvo evropskih saveznika, dok Moskva ne pokazuje spremnost na ustupke u pregovorima o Ukrajini
Pokušaj finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea da direktnim kontaktom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom doprinesu mirovnim pregovorima o Ukrajini izazvao je nezadovoljstvo među evropskim saveznicima. Njihov telefonski razgovor, održan u utorak, nije donio vidljiv diplomatski napredak, ali je otvorio pitanje jedinstva evropskih država u odnosima s Moskvom.
Kako piše britanski Telegraph, pojedini evropski lideri zamjeraju finskom predsjedniku i norveškom premijeru što su razgovarali s Putinom bez prethodnog usaglašavanja s ostalim saveznicima.
Stubb i Støre ocijenili su razgovor kao otvoren i sadržajan, objašnjavajući da su željeli direktno prenijeti poruke o budućnosti mirovnog procesa. Njihova inicijativa uslijedila je uoči nove runde pregovora uz američko posredovanje, koja bi narednog mjeseca trebala biti održana u Abu Dhabiju. Međutim, reakcije iz Moskve pokazale su da Putin nije promijenio svoje dosadašnje stavove o ratu u Ukrajini, piše Jutarnji.hr.
Evropski lideri nisu znali za razgovor
Posebno nezadovoljstvo izazvala je činjenica da evropski saveznici nisu bili unaprijed upoznati s diplomatskom inicijativom dvojice nordijskih lidera. Danska premijerka Mette Frederiksen kritikovala je njihov potez, upozoravajući da bi evropske države trebale nastupati jedinstveno.
– Vrlo sam skeptična prema ovoj norveškoj i finskoj inicijativi. Mislim da bi Evropa trebala nastupati zajedno, umjesto da pojedine države djeluju samostalno – poručila je Frederiksen.
Švedski premijer Ulf Kristersson također je izrazio nezadovoljstvo, navodeći da ni on ni ostali evropski čelnici nisu bili unaprijed obaviješteni o razgovoru s ruskim predsjednikom. Ovaj diplomatski potez dogodio se upravo u trenutku kada evropske vlade pokušavaju postići dogovor o formiranju zajedničkog pregovaračkog tima koji bi zastupao evropske interese u eventualnim razgovorima s Rusijom.
Jedan evropski zvaničnik uključen u te pripreme upozorio je za Telegraph da bi izostanak zajedničkog pristupa mogao dovesti do toga da pojedini lideri samostalno uspostavljaju kontakte s Putinom, bez prethodno usaglašenog evropskog stava. Drugi izvor smatra da bi Moskva mogla iskoristiti takve nesuglasice kako bi američkom predsjedniku Donaldu Trumpu predstavila evropske države kao prepreku postizanju mirovnog sporazuma.
Strah od pregovora bez Ukrajine i Evrope
Iza pokušaja Stubba i Størea da uspostave direktan kontakt s Moskvom nalazi se i zabrinutost zbog mogućeg isključivanja evropskih država iz pregovora o budućnosti Ukrajine. Putin je do sada uglavnom izbjegavao direktne razgovore s evropskim saveznicima Kijeva, dajući prednost komunikaciji sa Steveom Witkoffom, specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Istovremeno se spominje mogućnost održavanja trilateralnog sastanka predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine, na kojem bi se razgovaralo o budućnosti Ukrajine. Takav pregovarački format mogao bi ostaviti i Kijev i Bruxelles izvan odlučivanja o pitanjima koja neposredno utječu na njihovu sigurnost.
Dio evropskih zvaničnika strahuje da se mirovni proces pod Trumpovim vodstvom sve više odvija u korist Moskve, zbog čega su finski i norveški lider nastojali osigurati snažnije evropsko prisustvo. Prema navodima Telegrapha, Trump je, nastojeći omogućiti novu rundu pregovora, ukinuo sankcije na izvoz ruskih goriva i obećao kupovinu hiljada barela dizela.
Među evropskim liderima, kao i kod ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, postoji zabrinutost da je Washington možda ponudio Moskvi i dodatne ustupke koji bi mogli utjecati na interese Ukrajine i njenih saveznika. Razgovor Stubba i Størea s Putinom bio je prvi direktan kontakt nekog od evropskih saveznika Ukrajine s ruskim predsjednikom nakon telefonskog razgovora francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s Putinom u julu prošle godine.
Lavrov odbacio mogućnost diplomatskog pomaka
Iz Moskve nisu stigle naznake da je razgovor s nordijskim liderima približio suprotstavljene strane mogućem mirovnom dogovoru. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da razgovori nisu donijeli ništa novo kada je riječ o ratu u Ukrajini. Istovremeno je najavio mogućnost dodatnog intenziviranja informacijskog rata povezanog sa sukobom.
Lavrov smatra da evropski lideri ovakvim diplomatskim inicijativama prvenstveno pokušavaju osigurati svoje mjesto za pregovaračkim stolom. Slične poruke stigle su i iz Kremlja.
U zvaničnom saopćenju nakon razgovora navedeno je da je Putin ponovio ruske stavove o uzrocima rata, uključujući tvrdnje Moskve da su širenje NATO-a prema istoku i prozapadna orijentacija Ukrajine odgovorni za izbijanje sukoba. Ruski predsjednik insistirao je na tome da dugoročni mir može biti postignut samo ukoliko se u potpunosti i bezuslovno uzmu u obzir interesi koje Moskva smatra legitimnim.
Za nastavak rata ponovo je optužio konfrontacijsku politiku Evropske unije i NATO-a. U saopćenju Kremlja nije bilo naznaka spremnosti ruskog predsjednika da odustane od dosadašnjih zahtjeva.
Evropski zvaničnici upozoravaju na moguće Putinove ciljeve
Prema procjenama evropskih zvaničnika koje prenosi Telegraph, Moskva bi predstojeće mirovne pregovore mogla pokušati iskoristiti za ostvarivanje širih strateških ciljeva, koji ne uključuju samo okončanje rata u Ukrajini. Jedna od glavnih zabrinutosti odnosi se na mogućnost da Rusija pregovorima nastoji oslabiti NATO i promijeniti postojeći sigurnosni poredak u Evropi.
Moskva već godinama zahtijeva promjene evropske sigurnosne arhitekture, uključujući ograničavanje daljnjeg širenja NATO-a i preispitivanje njegovog vojnog prisustva u istočnoj Evropi. Evropski zvaničnici strahuju da bi pregovori o Ukrajini mogli postati prostor za nametanje upravo takvih zahtjeva.
Iako je Kremlj ranije poručivao da održiv mirovni sporazum nije moguć bez evropskog učešća, reakcije ruskih zvaničnika nakon razgovora s finskim predsjednikom i norveškim premijerom nisu pokazale spremnost Moskve na promjenu osnovnih pozicija. Diplomatska inicijativa Stubba i Størea tako je završila bez vidljivog napretka prema miru, dok su nesuglasice među evropskim saveznicima Ukrajine dodatno došle do izražaja.
