Američki predsjednik Donald Trump tokom rata je više puta govorio o bezuvjetnoj predaji Irana i tvrdio da je iranska vojna moć uništena.
Čini se da je gotov rat Sjedinjenih Država i Irana. Dvije su zemlje potpisale memorandum o razumijevanju kojim se predviđa završetak rata i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Iako bi konačni sporazum trebao biti ispregovaran u roku od 60 dana, već sada je moguće usporediti ishod rata s ciljevima koji su se spominjali na njegovu početku. Unatoč teškim vojnim gubicima koje je pretrpio Iran, konačni rezultat ne može se smatrati američkim uspjehom. Umjesto demonstracije moći, rat je završio kao debakl koji je razotkrio ograničenja najveće svjetske sile.
Trump je tražio kapitulaciju. Dobio je memorandum
Američki predsjednik Donald Trump tokom rata je više puta govorio o bezuvjetnoj predaji Irana i tvrdio da je iranska vojna moć uništena.
“Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE!” napisao je početkom ožujka Trump na svojoj mreži Truth Social.
Konačni dokument ne izgleda kao kapitulacija poražene države nego kao kompromis dviju strana koje pristaju prekinuti rat i nastaviti pregovore.
Libération, ljevičarske francuske novine, kako prenosi France24, tvrde da ni u najluđim snovima pokojni vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei nije mogao zamisliti ovakav ishod rata koji je započeo Donald Trump. Wall Street Journal piše da će sporazum “formalizirati iznudu u novi, gori status quo”, a Times of Israel sporazum s Iranom naziva “katastrofalnom kapitulacijom pred iranskim agresorima”.
Režim nije promijenjen
Iz brojnih izjava Donalda Trumpa bilo je jasno da Washington priželjkuje promjenu režima u Teheranu. Nakon što je ajatolah Ali Hamenei ubijen prvog dana rata, iranski režim uspio je konsolidirati vlast, brzo uspostaviti novi lanac zapovijedanja i nastaviti funkcionirati unatoč višemjesečnim udarima.
Rat je vlastima u Teheranu dao novi politički zamah u zemlji koja je prije sukoba bila pogođena dugotrajnom gospodarskom krizom i valovima prosvjeda protiv režima.
Amerika nikad nije uspjela probiti blokadu Hormuza
Kako je rat odmicao, fokus se sve više prebacivao na sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac. No to nije bio razlog zbog kojeg je Amerika ušla u sukob, nego problem koji je nastao kao njegova posljedica. Iran je tijekom rata uspio ozbiljno poremetiti promet kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca i izazvati potrese na energetskim tržištima.
Mjesecima su američka mornarica i saveznici pokušavali osigurati plovidbu kroz tjesnac kroz vojne pratnje, pojačane ophodnje i zaštitu trgovačkih brodova. Konačni ishod ipak nije donijela vojna operacija, nego politički sporazum.
Umjesto zaustavljanja nuklearnog programa, Amerika je dobila obećanje o pregovorima
Nuklearno pitanje je ono koje je tijekom većeg dijela rata predstavljano kao glavni razlog američke intervencije. Washington je tvrdio da Iran ne smije doći do nuklearnog oružja te da se njegov nuklearni program mora zaustaviti.
Memorandumom su se obje strane obvezale da Iran neće proizvoditi niti nabavljati nuklearno oružje. Dokument ne predviđa ukidanje iranskih nuklearnih kapaciteta, a prema američkim dužnosnicima Iran će svoje zalihe obogaćenog uranija tek djelomično razrijediti na vlastitom teritoriju pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Memorandum također predviđa dodatne dogovore o budućnosti iranskog nuklearnog programa. Drugim riječima, nakon mjeseci rata Amerika nije dobila konačno rješenje nuklearnog pitanja, nego novi krug pregovora o njemu.
Ako i nije znao, Iran sad zna kolika je moć Hormuzа
Prije rata brojni su analitičari upozoravali da Iran svoju glavnu snagu ne crpi iz konvencionalne vojne moći, nego iz sposobnosti asimetričnog djelovanja, što se prije svega očitovalo kroz ugrožavanje plovidbe Hormuškim tjesnacem.
No, Washington je ušao u sukob vjerujući da će vojna nadmoć brzo slomiti iranski otpor, a ishod je pokazao da su upozorenja bila utemeljena. Teheran je pokazao da posjeduje snažnu polugu pritiska koju će moći koristiti i u budućim krizama.
Amerika ukida sankcije
Memorandum predviđa i postupno ukidanje sankcija protiv Irana, uključujući američke sankcije te međunarodna ograničenja povezana s iranskim nuklearnim programom, koje su ranije bile nametnute Iranu.
Kako piše Guardian, američki dužnosnici naglašavaju da su odredbe o sankcijama i nuklearnom programu namjerno povezane te da će opseg ublažavanja sankcija ovisiti o iranskom ispunjavanju preuzetih obveza.
Slično će biti i s odmrzavanjem iranske državne imovine i financijskih sredstava koja su godinama bila blokirana u inozemstvu. No čak i uz sve te uvjete, memorandum predstavlja značajan zaokret u odnosu na politiku maksimalnog pritiska koju je Washington godinama provodio prema Teheranu.
Amerika popušta po pitanju nafte
Memorandum predviđa da će SAD odmah po njegovu potpisivanju izdati izuzeća koja omogućuju izvoz iranske sirove nafte, naftnih derivata te dijela povezanih financijskih i logističkih usluga. Time Teheran dobiva trenutačno gospodarsko olakšanje i mogućnost povećanja prihoda od jednog od svojih najvažnijih izvoznih proizvoda.
Kritičari upozoravaju da Washington time odustaje od dijela ekonomskog pritiska prije nego što su riješena ključna pitanja poput nuklearnog programa te Iranu daje konkretnu korist već na početku procesa.
SAD će pomagati obnovu zemlje protiv koje je ratovala
Memorandum predviđa da će Sjedinjene Države zajedno s regionalnim partnerima sudjelovati u izradi plana gospodarske obnove Irana vrijednog najmanje 300 milijardi dolara.
Time se dolazi do paradoksalne situacije u kojoj zemlja koja je mjesecima vodila rat protiv Irana nakon njegova završetka sudjeluje u procesu gospodarskog oporavka iste te države.
Amerika je potrošila gomilu novca
Prema podacima koje je Pentagon dostavio Kongresu, rat je do sredine svibnja američke porezne obveznike stajao najmanje 29 milijardi dolara. U taj iznos ulaze troškovi operacija, streljiva, održavanja i zamjene uništene ili oštećene opreme.
Neovisne procjene znatno su više. Analitičari procjenjuju da su stvarni troškovi rata u prva dva mjeseca mogli dosegnuti oko 72 milijarde dolara.
Rat je iscrpio američke zalihe streljiva
Jedna od posljedica rata ozbiljno je trošenje američkih zaliha projektila i protuzračne obrane. Analize upozoravaju da su tijekom sukoba potrošene velike količine Tomahawka, Patriota, THAAD projektila i drugog naoružanja koje Pentagon smatra ključnim za eventualni budući sukob s Kinom oko Tajvana, piše Business Insider.
Prema procjenama Centra za strateške i međunarodne studije, za pojedine sustave potrošeno je više od polovice predratnih zaliha, a obnova će trajati godinama.
Vojne baze su oštećene
Prije rata prevladavala je pretpostavka da američke baze na Bliskom istoku predstavljaju sigurnu pozadinu iz koje Washington može voditi vojne operacije. Tijekom sukoba Iran je pokazao da može pogađati američke objekte diljem regije.
Washington Post je za vrijeme trajanja sukoba objavio veliku analizu satelitskih snimki udara na američke baze i druge ciljeve u regiji. Izvori navode da je šteta “daleko gora nego što je javno objavljeno i očekuje se da će sanacija koštati milijarde dolara”.
Washington nije uspio zaštititi saveznike
Jedan od najtežih političkih udaraca za Washington jest činjenica da rat nije pokazao američku sposobnost zaštite saveznika, nego upravo suprotno. Time je ozbiljno narušena percepcija američke moći i sigurnosnih jamstava na kojima se desetljećima temeljio odnos Washingtona i zaljevskih monarhija.
Činjenica da je Iran mjesecima uspijevao nanositi štetu i održavati pritisak na američke saveznike unatoč izravnom američkom angažmanu neizbježno će potaknuti pitanja o vrijednosti američkih sigurnosnih jamstava u budućim krizama.
Tisuće ljudi je poginulo
Tisuće ljudi, među njima i američki vojnici, poginule su tijekom rata, deseci tisuća ostali su bez domova, a dijelovi Bliskog istoka ponovno su pretvoreni u prostor trajne nestabilnosti.
Među prizorima koji će ostati trajno vezani uz ovaj sukob posebno se izdvojio napad na iransku školu za djevojčice u kojem je poginulo gotovo 200 ljudi, među njima čak 165 djece. Taj smrtonosni napad postao je trajni simbol besmisla Trumpova rata.
Trump je stvorio kaos koji plaća cijeli svijet
Rat je izazvao snažne poremećaje na energetskim tržištima. Kriza oko Hormuškog tjesnaca dovela je do naglih skokova cijena energenata i povećane nestabilnosti na tržištima.
Iako memorandum predviđa ponovno otvaranje tjesnaca, analitičari upozoravaju da će trebati vremena da se trgovinski tokovi i tržišta potpuno normaliziraju, što znači da bi posljedice rata na cijene energije i troškove prijevoza mogle biti prisutne i nakon prestanka sukoba.
