Glavni uzroci širenja bolesti su neadekvatna kontrola, neprovođenje obaveznih veterinarskih mjera, te konzumiranje termički neobrađenih mliječnih proizvoda
Broj oboljelih od bruceloze u SBK-u svakodnevno se povećava. Više od 50 zaraženih je zvanično registrovano, a nezvanično ih mnogo više. Stada ovaca i ostale stoke su zaražena.
– U prva četiri mjeseca 22 osobe su smještene u Kantonalnu bolnicu u Travniku. Međutim, prema zadnjim informacijama, samo u maju je bilo 28 do 30 ljudi. Evo, na primjer, jedan proizvođač iz Fojnice sam je zarazio 15 ljudi brucelozom. Od tih 15, petoro djece je zaraženo, upozorava Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa u Srednjobosanskom kantonu.
Problem je, kaže, kod ljudi koji nisu u sistemu organizovanog otkupa mlijeka i mesa, pa tu veterinari ne sprovode obavezne mjere, odnosno ne vade krv i analize. Najgore stanje je u Vitezu, Jajcu, Fojnici i Kiseljaku.
– To je jedan od velikih problema koji traje pet-šest godina, čak i više. Mi smo upozoravali da se moraju staviti u sistem ljudi koji imaju kravu ili dvije ili 15, 20 ovaca, da se provode mjere nad njima i njihovim životinjama, objašnjava Bulut.
Ipak, veterinari odbacuju odgovornost. Smatraju da je potrebno više ulaganja da bi bruceloza iščezla.
– Ne provode se mjere, na kraju ispada krivi su veterinari. Nisu krivi veterinari, kriva je državna administracija sa ljudima iz federalnog Ministarstva na čelu koji neće da odriješe kesu, ne znaju objasniti šta je problem, niko ne shvata taj problem i mi to, možemo reći, već godinama krpimo, a ne rješavamo, objasnio nam je doktor veterinarskih nauka Alen Salkić.
Potrebno je da se provodi redovna vakcinacija ovaca i koza, što je najefikasniji alat za stvaranje kolektivnog imuniteta i zaustavljanje širenja bolesti. Potrebno je i testiranje krvi životinja.
Najvažnije mjere prevencije za stanovništvo uključuju izbjegavanje konzumacije nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, primjenu higijenskih i zaštitnih mjera pri radu sa životinjama, te sprovođenje veterinarskog nadzora i kontrole bolesti kod životinja.
– To je jedan od velikih problema koji traje pet-šest godina, čak i više. Mi smo upozoravali da se moraju staviti u sistem ljudi koji imaju kravu ili dvije ili 15, 20 ovaca, da se provode mjere nad njima i njihovim životinjama, objašnjava Bulut.
Ipak, veterinari odbacuju odgovornost. Smatraju da je potrebno više ulaganja da bi bruceloza iščezla.
– Ne provode se mjere, na kraju ispada krivi su veterinari. Nisu krivi veterinari, kriva je državna administracija sa ljudima iz federalnog Ministarstva na čelu koji neće da odriješe kesu, ne znaju objasniti šta je problem, niko ne shvata taj problem i mi to, možemo reći, već godinama krpimo, a ne rješavamo, objasnio nam je doktor veterinarskih nauka Alen Salkić.
Potrebno je da se provodi redovna vakcinacija ovaca i koza, što je najefikasniji alat za stvaranje kolektivnog imuniteta i zaustavljanje širenja bolesti. Potrebno je i testiranje krvi životinja.
Najvažnije mjere prevencije za stanovništvo uključuju izbjegavanje konzumacije nepasterizovanog mlijeka i mliječnih proizvoda, primjenu higijenskih i zaštitnih mjera pri radu sa životinjama, te sprovođenje veterinarskog nadzora i kontrole bolesti kod životinja.
