Oštra polemika u vrhu sigurnosnog sektora FBiH: Salko Zildžić i Ramo Isak u javnom sukobu oko tumačenja zakona
Javna rasprava o stanju i zakonitosti rada sigurnosnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine eskalirala je u otvoreni verbalni sukob između zastupnika SDA u Parlamentu FBiH Salke Zildžića i federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Povod su oprečna tumačenja Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH, nadležnosti Komisije za sigurnost Parlamenta FBiH te ovlaštenja ministra i Uprave policije.
Zildžić: „Javašluk i nepoznavanje zakona su prešli granicu“
Zildžić je u svojoj javnoj reakciji poručio da Federacija BiH „dugo, dugo nije imala ministra sa ovako skromnim poznavanjem lex specialis zakona koji uređuje njegov resor“. Posebno je kritikovao, kako navodi, pogrešno i selektivno tumačenje zakona, ali i način na koji Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH odgovara na zahtjeve parlamentarnog nadzora.
Prema njegovim riječima, zahtjev jedne trećine članova Komisije za sigurnost, u skladu s Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, obavezuje predsjednika Komisije da sazove sjednicu, dok Uprava policije ima obavezu dostaviti tražene informacije u skladu s članom 73. Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH.
„Javnost ne treba zamarati mahalanjem, ali mora znati koliki je stepen neznanja o resoru koji vodi ministar. Nemam ništa lično protiv Rame Isaka, nisam ga ni birao, ali javašluka i protuzakonitosti je stvarno dosta“, poručio je Zildžić, najavljujući da će o drugim, kako kaže, izrečenim neistinitim tvrdnjama govoriti na za to prikladnim mjestima.
Isak: „Ne prihvatam lekcije od onih koji su bili dio problema“
Ministar Ramo Isak odgovorio je izuzetno oštrim tonom, optužujući Zildžića za neznanje, političku bahatost i pokušaj prebacivanja odgovornosti na druge.
„Nemam ništa lično protiv tebe, ali imam protiv neznanja, bahatosti i političke neodgovornosti koju pokazuješ. Krajnje je neozbiljno da neko ko je radio kao savjetnik ministra danas drži lekcije o zakonima, a iza sebe nema ni rezultate ni kredibilitet“, naveo je Isak.
Isak je dodatno istakao da Zildžić, kao bivši dio sistema, snosi dio odgovornosti za stanje u institucijama, te da se ne može sada predstavljati kao neko ko je „iznad problema“, dok je godinama bio dio političkih struktura koje su, prema njegovim riječima, vodile pogrešnu kadrovsku politiku.
Podsjećanje na ranije afere i pitanje moralnog kredibiliteta
U svom odgovoru, Isak se osvrnuo i na raniji slučaj u kojem je Zildžić bio priveden na granici zbog posjedovanja vatrenog oružja, dovodeći u pitanje njegov moralni kredibilitet da govori o zakonitosti.
„Zakon se ne tumači selektivno – ili ga poštuješ u potpunosti ili nemaš moralno pravo da o njemu govoriš. Vladavina prava počinje ličnim primjerom“, poručio je Isak.
Također je naveo da snimci i svjedočenja o Zildžićevom ponašanju unutar stranačkih organa ne odaju, kako tvrdi, sliku demokratskog kapaciteta, već političke netolerancije.
Spor oko Komisije za sigurnost i nadležnosti
Centralna tačka spora odnosi se na nadležnosti Komisije za sigurnost Parlamenta FBiH. Isak je detaljno citirao član 14. tačku 3. Zakona o unutrašnjim poslovima FBiH, prema kojem FMUP Parlamentu i njegovim radnim tijelima dostavlja izvještaj o sigurnosnoj situaciji na teritoriji Federacije BiH.
Prema njegovom tumačenju, Komisija ima pravo razmatrati isključivo izvještaje i informacije koje se odnose na stanje sigurnosti, dok pravilnici o unutrašnjoj organizaciji, sistematizaciji radnih mjesta i slični akti ne spadaju u njenu nadležnost.
Isak se pozvao i na član 22. Zakona, prema kojem ministar rukovodi Ministarstvom i donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji uz saglasnost Vlade FBiH, dok se dio koji se odnosi na Upravu policije utvrđuje na prijedlog direktora policije.
„Ako neko želi proširiti nadležnosti Komisije za sigurnost, to se radi izmjenama propisa, a ne proizvoljnim i pogrešnim tumačenjem zakona“, naglasio je Isak.
Institucionalni ili politički epilog?
Ova javna razmjena teških optužbi dodatno je ogolila duboke političke i institucionalne podjele unutar sigurnosnog sektora Federacije BiH. Iako su obje strane pozvale na zakonitost i odgovornost, ostaje nejasno hoće li spor dobiti institucionalni epilog kroz rad Komisije za sigurnost ili eventualne inicijative za izmjenu zakona.
Za sada, cijeli slučaj ostaje na nivou javne i političke polemike, ali uz jasnu poruku da su odnosi unutar vrha sigurnosnih institucija ozbiljno narušeni, što neminovno ima i šire političke posljedice.
