Organizacija Aarhus centar u Bosni i Hercegovini i CEE Bankwatch Network uputili su zahtjev relevantnim institucijama da Zakon o izmjenama Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i RH bude hitno povučen iz hitne procedure.
Oni naglašavaju da su predložene izmjene “štetne za interese građana i FBiH te otvaraju prostor za pogodovanje nepoznatom investitoru bez iskustva.”
Na temelju pravne i finansijske analize spornog prijedloga zakona koji su izradile, organizacije ističu da se ovim zakonom omogućava netransparentna i nezakonita dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu javnog interesa građana i države Bosne i Hercegovine.
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa. U ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network ističe da i dalje nema informacija koliko će ovaj projekat koštati građane u FBiH.
“Vlada FBiH do danas nije izašla sa izračunom koliko bi ‘gasifikacija’ FBiH mogla koštati građane niti zašto se federalna kompanija BH GAS zamjenjuje privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao kompaniju za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u radu s izgradnjom gasne infrastrukture. Jedina vidljiva ‘referenca’ ove kompanije za vođenje ovako složenog projekta je njena politička povezanost s američkim predsjednikom Trumpom, a ne tehničko ili operativno iskustvo”, rekla je Gallop.
Gligor Radečić iz CEE Bankwatch Network ističe da je ovaj projekat dugoročni rizik za FBiH.
“U trenutku kada svjedočimo novoj svjetskoj energetskoj krizi koja je još jednom prouzrokovana ovisnošču o fosilnim gorivima i kada Evropa intenzivno ulaže u mjere kojima će se smanjiti ovisnost o fosilnom gasu, ulaganje u projekte višestrukog povećanja ovisnosti o uvoznom fosilnom gorivu, u državi koja gotovo da ne troši gas, predstavlja dugoročni rizik za energetsku i finansijsku stabilnost FBiH”, kazao je.
Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH istaknuo je servilan odnos političara iz FBiH prema američkim investitorima.
“Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom se ponašaju kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne kompanije koju su uspostavili Trumpovi trabanti i koja je pod direktnom kontrolom dokazano nepredvidive Trumpove desničarske administracije. Taj potez će dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju kolonije čija će budućnost zavisiti od hirova jednog čovjeka i njegove radikalne politike. A u proteklom periodu smo svjedočili kako se ta politika odnosi prema svojim dugogodišnjim saveznicima. Iz tog razloga zahtijevamo hitno provlačenje zakona iz procedure, donošenje odluka o energetskom sektoru na temelju realne strategije za dugoročno održiv razvoj energetskog sektora, koju tek treba donijeti, te izradu nove studije izvodljivosti za projekt Južne interkonekcije i gasifikacije FBiH, uz široku javnu raspravu i uključivanje neovisnih stručnjaka i šire javnosti”, zaključuje Žiško.
