IZVOR:BHRT/Adisa Herco (E.D.)
Južna interkonekcija investicija je teška 1,5 milijardi evra. Za Bosnu i Hercegovinu to je više od projekta jer to bi značilo izgradnju novog gasovoda koji bi našu zemlju povezao sa hrvatskim gasnim sistemom. Mjesecima vlasti u Federaciji pregovaraju sa američkom firmom koja bi bila zadužena za potpunu izradu. Sada je ta firma zvanično upisana u zakon kao investitor no to je otvorilo mnoga pitanja i osporavanja jer je domaća kompanija “BH gas” potpuno izbačena. Tu je i pitanje državne imovine bez kojeg nema projekta.
Izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji naredne sedmice bit će razmatrane u oba doma Parlamenta Federacije. Odmah nakon toga trebao bi biti zaključen ugovor između Federacije i američke firme AAFS, koja je investitor. Upravo je to novina u zakonu, jer je upisano i ime investitora. Da je ovaj projekat prioritet Trampove administracije, pojašnjavaju investitori.
DŽOZEF FLIN, predsjednik američke energetske kompanije AAFS
„Na ovu investiciju gledamo kao na veoma važnu stratešku investiciju, i to ne samo za ovaj region i za BiH, već generalno u smislu rada na energetskoj sigurnosti i povećanja industrijskih kapaciteta u ovom području.“
DŽESI BINAL, potpredsjednik kompanije AAFS
„Ovo je također važno i za nas, jer energetska sigurnost je jednaka nacionalnoj sigurnosti. Zato je ovaj projekat jedan od prioritetnih projekata za Trampovu administraciju. Još jednom naglašavam njegovu važnost u kontekstu energetske sigurnosti u cijelom regionu.“
Dok se obećava sigurnost, mnoge plaši opstanak domaćih firmi koje su sada izbačene iz projekta izgradnje južne interkonekcije, poput BH Gasa i Energoinvesta.
AMER BEKAN, direktor firme AFS (partnerska firma u BiH)
„Mi ćemo raditi sa firmom Energoinvest. Firma Energoinvest je već provjerena firma. Zajedno ćemo tražiti za BiH najjeftinije i najbolje dobavljače. Mi direktno nećemo uvoziti – to će raditi kompanije koje će biti za to. Mi smo investitor koji gradi taj plinovod kao što je radio BH Gas i mi ćemo upravljati tim plinovodom.“
Investitori spremno čekaju usvajanje zakona u Parlamentu Federacije. Vlasti ovog entiteta pojašnjavaju da bismo usvajanjem ovakvog zakona, u kojem je definisano privatno-javno partnerstvo, zaštitili interese Federacije, ali i dobili kraću proceduru implementacije ovog projekta. No, tu je pitanje državne imovine čije rješenje se ne nazire.
VEDRAN LAKIĆ, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH
„Kada govorimo o državnoj imovini, to je problem koji još uvijek u ovom trenutku nije riješen. I to je možda još jedina stvar koja nam je ostala nezavršena. Mnogo se aktivnosti dešava na ovom polju i ukoliko ne bude razriješena državna imovina, zasigurno da ni ovaj projekat neće biti implementiran.“
Zemlje Kvinte vrše pritisak da se pitanje državne imovine riješi što prije. Za to političke volje nedostaje desetljećima. Iako vlasti iz Federacije ovo pitanje stavljaju u ruke investitorima da se oni bave njim u fazama izgradnje plinovoda, stručnjaci smatraju da to mora biti riješeno u potpunosti i što prije. Politika, o svemu, pa i o ovom pitanju, ima podijeljeno mišljenje.
DENIS ZVIZDIĆ, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH (NiP)
„Može biti lex specialis zakon koji tretira samo Južnu interkonekciju, ali o njemu odluku mora donijeti novo Predstavničko vijeće PSBiH. Zakon mora biti donesen na nivou BiH i svi smo spremni da odredimo načine korištenja, upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, da se izađe u susret razvojnim planovima općina, gradova i drugih nivoa vlasti u BiH, ali titular mora biti država.“
MARINKO ČAVARA, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH (HDZ BiH)
„Jako je pozitivno što se zainteresirani američki investitor odlučio investirati, jer se to može brzo završiti. To je ogroman projekat koji treba realizirati. Mi maksimalno podržavamo to i u svim smo pregovorima – evo predsjednik Čović – a koliko ja imam informacija, spremni smo da prihvatimo američku investiciju. Ovaj prijedlog zakona koji je došao iz Vlade FBiH naši zastupnici će podržati, kako bismo što prije ušli u tu investiciju.“
HARIS ZAHIRAGIĆ, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije (SDA)
„Nisam stručnjak za energetiku, međutim ono što mogu, kao nestručnjak, na prvu vidjeti jeste da je firma imenovana u samom zakonu, što nije pristojno. Osim toga, pitanje državne imovine, kontaktne tačke i razne druge stvari iz ovog zakona sada ne mogu biti jasne.“
Usvoji li se zakon naredne sedmice u Parlamentu Federacije, BiH bi već ove godine krenula u realizaciju ovog projekta. Vlasti tvrde da bi građani dobili jeftiniji plin.
