Ruski predsjednik Vladimir Putin ušao je u novu godinu suočen s bolnim izborom, ograničiti svoju takozvanu specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini ili riskirati ozbiljnu štetu po svoju ekonomiju.
Gotovo preko noći, američki predsjednik Donald Trump mu je dao rješenje. Američko-izraelski napadi na Iran doveli su do naglog porasta cijena nafte, što je povećalo glavni izvor prihoda Kremlja i olakšalo Putinu održavanje njegovih ratnih napora, piše Politico.
Nakon što je Izrael bombardovao iranska naftna postrojenja ovog vikenda, cijene referentne sirove nafte porasle su na preko 100 dolara po barelu, dostigavši najviši nivo od ljeta 2022. godine, kada su tržišta porasla nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu.
Za Rusiju, nagli rast cijena nafte predstavlja ekonomski dobitak u ključnom trenutku, jer su troškovi četverogodišnjeg rata u Ukrajini prijetili da se preliju u domaću ekonomsku krizu.
Napad na Iran možda potkopava tvrdnju Moskve da stoji uz svoje saveznike, ali već koristi ruskoj ekonomiji i, posljedično, njenom ratu protiv Ukrajine, što Kremlju daje dobru poziciju da se pojavi kao jedan od glavnih korisnika rastućeg sukoba na Bliskom istoku.
Ekonomski preokret
Prije samo nekoliko sedmica, raspoloženje među ruskom ekonomskom elitom bilo je sumorno.
Budžetski plan ruskog ministarstva finansija za ovu godinu pretpostavio je osnovnu cijenu od 59 dolara po barelu nafte Ural, glavne izvozne mješavine zemlje. Međutim, u januaru su prihodi od energije pali na najniži nivo od 2020. godine, što je dodatno pogoršalo razočaravajući porast poreza.
Kako su zapadne sankcije, visoke kamatne stope i nedostatak radne snage opterećivali ekonomiju, napetost između ministarstva finansija i centralne banke o tome kako ublažiti štetu postajala je sve vidljivija.
„Bilo je to daleko od kolapsa“, rekao je Sergej Vakulenko, viši saradnik u Carnegie centru Rusija-Eurazija. „Ali vlada se suočila s teškim izborima, morala je smanjiti troškove i povećati poreze, pa čak i razmotriti određeno smanjenje vojnih rashoda.“
Zaustavljanje rata u Ukrajini nikada nije bilo na dnevnom redu, dodao je Vakulenko, ali je postajalo jasno da će čak i na tom frontu Rusija morati “malo štedjeti”.
Zatim su Izrael i SAD napali Iran. Kako se Teheran osvetio i sukob se proširio u regionalni rat, brodski promet kroz Hormuški moreuz je zaustavljen, što je dovelo do naglog porasta cijena nafte.
„Odjednom je Moskva dobila ovaj poklon“, rekao je Vladimir Milov, bivši zamjenik ministra energetike koji je u egzilu postao kritičar Kremlja. „Imali su svoju slamku spasa.“
Ovih dana, rekao je, ruski zvaničnici su “veoma, veoma srećni”.
‘Strateška greška’
Umjesto prodaje s popustom zbog zapadnih sankcija, ruska sirova nafta sada bi mogla postići premium cijene jer se njeni glavni kupci – Indija i Kina – bore da osiguraju zalihe.
Štaviše, imat će blagoslov Washingtona.
Prošlog petka, američko Ministarstvo finansija izdalo je 30-dnevno izuzeće kojim se Indiji dozvoljava kupovina ruske sirove nafte kako bi se “omogućio daljnji protok nafte na globalno tržište”.
Dan kasnije, ministar finansija Scott Bessent izjavio je da bi Sjedinjene Države mogle “ukinuti sankcije za drugu rusku naftu”, što je oštar zaokret u odnosu na prošlogodišnju politiku kažnjavanja zemalja zbog kupovine ruske energije.
Nije iznenađujuće da Kremlj maksimalno iskorištava ovaj trenutak.
„Rusija je bila i nastavlja biti pouzdan dobavljač i nafte i plina“, rekao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov novinarima u petak, što je zvučalo kao prodajna prezentacija, dodajući da je potražnja za ruskim energetskim proizvodima porasla.
U međuvremenu, pomoćnik Kremlja Kiril Dmitriev se u nizu objava na X hvalio da “cunami naftnog šoka tek počinje “, kritikujući odluku Evrope da se isključi iz ruskog energetskog sektora kao “stratešku grešku”.
U ponedjeljak su prokremaljski komentatori objavili članak u Wall Street Journalu u kojem se predviđa da bi cijene nafte mogle naglo porasti na 215 dolara.
Energetski stručnjaci upozoravaju da je prerano da Moskva proglasi pobjedu.
Da li će se iranska kriza pokazati kao lijek za rusku ekonomiju zavisi direktno od toga koliko će dugo trajati.
Milov, bivši zamjenik ministra energetike, rekao je da bi, kako bi se napravila značajna razlika za ekonomiju, Rusiji bilo potrebno da cijene nafte ostanu na sadašnjem nivou otprilike godinu dana. „Jedan ili dva mjeseca visokih cijena bi svakako pomogli, ali je neće spasiti“, rekao je.
Kratkotrajni skok cijena samo će “pomoći u odgađanju teških odluka”, dodao je Vakulenko, analitičar u Carnegie Russia Euroasia Centru.
Postoji još jedan razlog zašto se Moskva nada da će se rat odugovlačiti: Svakim danom borbi, SAD iscrpljuju zalihe oružja na koje se Ukrajina oslanja za odbranu.
Prema medijskim izvještajima , Rusija je Iranu dostavljala obavještajne podatke kako bi mu pomogla u napadu na američke ratne brodove i avione.
Atentat na iranskog lidera Alija Hamneija u američko-izraelskom zračnom napadu možda je nanio udarac ruskom obećanju da će braniti svoje saveznike, ali Putin bi na kraju mogao odlučiti da je to cijena koju je vrijedilo platiti.
