Izvor: BHRT/Dijana Vrhovac (H.S.)
Evropska unija godinama poziva vlasti u Bosni i Hercegovini na usvajanje zakona koji bi omogućili efikasnu kontrolu imovine nosilaca javnih funkcija. Prema podacima CIK, 96 izabranih lokalnih zvaničnika prošle godine nije dostavilo imovinske kartone. Izborni zakon BiH ne predviđa sankcije. Pozitivan primjer je distrikt Brčko gdje su propisane sankcije i u kojem je dopredsjednik Skupštine distrikta kažnjen sa 2.000 maraka zbog neprijavljene imovine.
https://youtu.be/Xgg1nzaMvWg
U Izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u prošloj godini navedeno je da je od 550 nosilaca javnih funkcija na državnom nivou imovinske kartone dostavilo 425.
Međutim, nisu vođeni postupci, podnesene prijave niti izrečene sankcije protiv onih koji nisu podnijeli imovinske kartone. U Republici Srpskoj je i dalje mali broj dostavljenih imovinskih kartona (136 od 4.000), dok se u Federaciji BiH ne provode pravila o sukobu interesa.
Provjerom imovine visokih funkcionera u našoj zemlji za sada se bave samo mediji.
Centar za istraživačko novinarstvo napravio je bazu podataka o imovini političara. CIN je u više navrata otkrio političare koji nisu prijavili svu svoju imovinu. Među njima je i bivši ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić koji ima višemilionski vrijedne nekretnine u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
“Ono što je problematično je što njima, iako u zakonu piše da su obavezni da urade, niko ne provjerava da li su predali imovinske kartone, naročito ono što su prijavili. Zakon nije predvidio sankcije za političare koji ne daju tačne podatke o svojoj imovini“, kaže novinarka CIN-a Jasna Fetahović Subašić.
Za političkog analitičara Željka Raljića imovina nosilaca pravosudnih institucija je upitna, zbog čega izostaju presude za visoku korupciju političara.
“Ljudi iz pravosuđa, ne samo sudije i tužioci već i advokati imaju ogromnu imovinu koju niko nije kontrolisao, a kada bi je kontrolisao od Poreske uprave i drugih organa nadležnih za provjeru utvrdili bi da se ti ljudi nisu obogatili po zakonu”, ističe Raljić.
Svako od izabranih funkcionera ko netačno prijavi imovinu mora da snosi posljedice, a mehanizama za sankcionisanje ima, počevši od Poreske uprave, smatra pravnik Milko Grmuša.
“Svaka vrsta manipulacije prihodima budi sumnju ili da niste platili porez ili je riječ o krivičnom djelu. Uzmete Zakon o sprečavanju pranja novca, interne pravilnike SIPA-e i Finansijsko-obavještajnog odjeljenja i samo treba da rade svoj posao. Kako ste stekli taj novac ako nije od plate?”, rekao je Grmuša.
U “Transparensi Internešnelu” ističu da je transparentno vlasništvo i provjera imovine nosilaca javnih funkcija prvi korak u borbi protiv korupcije.
“Ukoliko bi nadležne institucije i cjelokupna javnost imali saznanja o eventualnom neprirodnom uvećanju imovine pogotovo za vrijeme trajanja određenih mandata to bi bila prva indicija da nešto nije u redu za vrijeme trajanja tog mandata i dalje bi se moglo provjeravati”, navodi Damjan Ožegović iz “Transparensi Internešnel”.
Odjelu za sprovođenje postupaka po izvještajima Visokog sudskog tužilačkog savjeta izvještaje o imovini nije dostavilo 25 sudija i tužilaca koji su na funkciji i 80 kojima je prestao mandat. Odjel je okončao provjeru u ukupno 22 predmeta, sa pozitivnim ishodom, a u toku je 56 provjera.
