Europska unija se u pravilu svake godine izjašnjava o zemljama koje žele postati članice tog bloka. Ovoga puta, međutim, jedan veto ima dalekosežne posljedice.
Mađarska je, zbog svog protivljenja otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom, blokirala godišnje izjašnjavanje Europske unije o procesu proširenja. Vlada premijera Viktora Orbána ne želi podržati pozitivnu ocjenu razvoja situacije u Ukrajini.
Osim dijela koji se odnosi na Ukrajinu, deklaracija EU o procesu proširenja trebala je sadržavati i procjenu napretka i zastoja šest partnera sa Zapadnog Balkana (među kojima je i Bosna i Hercegovina), kao i Turske, Republike Moldavije i Gruzije. Prema najnovijoj analizi Europske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja i mogla bi zaključiti pregovore do kraja 2026. godine, ukoliko zadrži sadašnji tempo reformi. Za Albaniju se procjenjuje da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2027. godine.
Ta formulacija, međutim, neće biti uklonjena iz dokumenta jer je podržavaju sve ostale države članice EU.
“Dvadeset šest država članica pokazuje snažnu podršku Ukrajini, a Ukrajina ispunjava ono što se od nje traži”, izjavila je danska ministrica za europske poslove Marie Bjerre na marginama sastanka EU u Briselu, dodajući da je formulacija o Ukrajini pravedna i primjerena.
Njemački državni ministar za Europu Gunther Krichbaum (CDU) kritikovao je ponašanje Mađarske kao “sve destruktivnije” i optužio vlasti u Budimpešti da koče Europsku uniju, piše Welt.
Za Ukrajinu mađarski veto znači da i dalje ne može računati na formalne runde pregovora o planiranom pristupanju EU. Ipak, ministrica Bjerre je naglasila da proces pristupanja ipak napreduje, jer se na tehničkom i neformalnom nivou već radi.
“To znači da se Ukrajini daju konkretne smjernice o provođenju reformi, onome što se od nje očekuje i rezultatima koje većina država članica želi vidjeti”, kazala je Bjerre.
Prema njenim riječima, Ukrajina bi mogla vrlo brzo ostvariti značajan napredak ukoliko Mađarska u nekom trenutku povuče svoj veto.
Aktuelna mađarska vlada svoje protivljenje pristupanju Ukrajine EU pravda velikim finansijskim potrebama te zemlje, kao i tvrdnjama da je mađarska nacionalna manjina u Ukrajini diskriminisana. Tokom predizborne kampanje u Mađarskoj, Orbán je dodatno upozorio da bi ulazak Ukrajine u EU mogao “uništiti mađarsku privredu”. Zbog toga se ne očekuje ukidanje blokade prije izbora u Mađarskoj, koji bi trebali biti održani narednog proljeća.
Osim dijela koji se odnosi na Ukrajinu, deklaracija EU o procesu proširenja trebala je sadržavati i procjenu napretka i zastoja šest partnera sa Zapadnog Balkana (među kojima je i Bosna i Hercegovina), kao i Turske, Republike Moldavije i Gruzije. Prema najnovijoj analizi Europske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja i mogla bi zaključiti pregovore do kraja 2026. godine, ukoliko zadrži sadašnji tempo reformi. Za Albaniju se procjenjuje da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2027. godine.
