Rat s Iranom se rasplamsava, cijene goriva rastu, a političke borbe oko potrošnje traju u Washingtonu.
Pa zašto onda drugi čovjek Bijele kuće putuje u Budimpeštu?
Posjeta potpredsjednika SAD JD Vancea Mađarskoj ove sedmice, piše CNN, svega nekoliko dana prije nacionalnih izbora, zvanično ima za cilj jačanje odnosa s tom zemljom od 10 miliona stanovnika. Međutim, unutar Mađarske posjeta se uglavnom doživljava kao pokušaj podrške dugogodišnjem premijeru Viktoru Orbánu, čija vlast prolazi kroz najteži test u posljednjih nekoliko godina.
Uz podršku predsjednika SAD Donalda Trumpa i pohvale američke administracije, Orbán – nacionalista i političar sklon Rusiji – i njegova stranka zaostaju u anketama iza opozicije uoči izbora u nedjelju.
Dvije administracije su se posljednjih godina značajno zbližile, pa je Orbán izjavio da je ovo “zlatno doba” odnosa između SAD-a i Mađarske, obilježeno rastućom ekonomskom i odbrambenom saradnjom.
Istovremeno, Vance je naglasio “moralnu saradnju” između dvije vlade, posebno ističući zajedničke “kršćanske vrijednosti i civilizaciju” na konferenciji za novinare u utorak, 7. aprila.
Neobično je da visoki američki zvaničnik posjećuje neku zemlju neposredno pred važne izbore, što se tumači kao znak koliko je američka administracija spremna ići daleko kako bi pomogla savezniku u problemima.
Ipak, posjeta dolazi u kritičnom trenutku rata s Iranom: Vance će biti u Mađarskoj kada istekne Trumpov ultimatum Iranu da ponovo otvori Hormuški moreuz ili se suoči s velikim napadima na energetsku i vodnu infrastrukturu. Vance je nedavno bio u centru napora za postizanje kraja sukoba, koji traje već šest sedmica.
Trump je rekao da bi potpredsjednik “mogao biti” uključen u lične pregovore o okončanju rata, što je podstaklo spekulacije da bi Vance mogao produžiti putovanje radi susreta s iranskim zvaničnicima.
Vance je poznat po kritikama tradicionalnih europskih saveznika, optužujući ih za gušenje slobode govora, loše upravljanje migracijama i odbijanje saradnje s desničarskim strankama.
Njegova posjeta dolazi u trenutku novih napetosti između SAD-a i Europe, posebno nakon Trumpovih prijetnji da će preispitati američku posvećenost NATO-u.
Orbán je, s druge strane, izgradio bliske veze s Trumpovim pokretom, dijeleći kritiku liberalnih demokratija u Europi. Njegova politika uključuje stroge mjere prema migracijama, utjecaj na pravosuđe i pritisak na medije – što mnogi vide kao model za Trumpov drugi mandat.
Orbán je nakon sastanka rekao da su razgovarali o “migracijama, rodnoj ideologiji, porodičnoj politici i globalnoj sigurnosti”.
Za razliku od većine europskih lidera, Orbán podržava Trumpov pristup ratu u Ukrajini, koji mnogi analitičari smatraju povoljnim za Rusiju.
Ipak, uprkos Trumpovoj podršci, Orbánova popularnost je oslabila zbog optužbi za korupciju i stagnacije ekonomije. Ankete pokazuju da opoziciona stranka Tisza vodi, iako je veliki broj birača još neodlučan.
Jedno istraživanje iz marta pokazalo je da Tisza ima podršku 56% odlučnih birača, dok Orbánova stranka Fidesz ima 37%.
Trump, koji obično podržava kandidate s većim šansama za pobjedu, nije lično posjetio Budimpeštu u završnici kampanje.
Tu na scenu stupa Vance, čiji program uključuje sastanak s Orbánom i govor o partnerstvu SAD-a i Mađarske.
Tokom susreta, Vance je pohvalio Orbána kao “jednog od rijetkih pravih državnika u Europi”, ističući njegovu diplomatsku vještinu i mudrost.
Orbán, koji je na vlasti od 2010. godine, ostaje ključna figura europskog populizma, zagovarajući nacionalni suverenitet, tradicionalne vrijednosti i strogu kontrolu granica.
Njegovu kandidaturu podržali su i brojni desničarski lideri širom svijeta, uključujući političare iz Francuske, Italije i Argentine.
Vance nije prvi američki zvaničnik koji je posjetio Mađarsku pred izbore – državni sekretar Marco Rubio boravio je tamo u februaru, jasno poručivši da je uspjeh Orbána važan i za SAD.
“Predsjednik Trump je duboko posvećen vašem uspjehu, jer je vaš uspjeh i naš uspjeh”, rekao je Rubio tokom svoje posjete.
