Ustavni sud Bosne i Hercegovine reagovao je na medijske natpise, istupe i oglašavanje pojedinih funkcionera Demokratske Fronte kao i neprofesionalan pristup pojedinih novinara i medija koji su problematizovali odluke Suda donesene 23. januara 2025. godine. U saopštenju Sud naglašava važnost tačnog i odgovornog izvještavanja.
Ustavni sud odbacuje tvrdnje o poništavanju Schmidtovih amandmana
Ustavni sud BiH ističe da odluka u predmetu “Albin Zuhrić i drugi” ne sadrži zaključak da su amandmani visokog predstavnika na Ustav Federacije BiH doneseni u izbornoj noći diskriminatorni prema Ostalima, kako su to prenijeli pojedini mediji.
”Ustavni sud podsjeća da odluka o predmetu broj AP-849/23 (Albin Zuhrić i drugi) u vrijeme pisanja o njoj uopće nije bila navedena u saopćenju Ustavnog suda sa sjednice održane 23. januara 2025. godine jer je, u suštini, jedna u nizu takvih odluka. Nije objavljena na internetskoj stranici Ustavnog suda, niti bilo gdje drugo. Također, dvoje sudija, čija su imena spomenuta, još uvijek nije dalo izdvojeno mišljenje.”, navodi se u saopštenju.
Presuda se odnosi na kandidaturu Zlatana Begića
Sud pojašnjava da se u ovom predmetu odlučivalo isključivo o individualnim apelacijama protiv odluka Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH, kojima je odbijena ovjera kandidature Zlatana Begića za funkciju predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz reda Ostalih.
“Ustavni sud je u toj odluci pošao od zaključaka iz Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-14/12 od 26. marta 2015. godine u kojoj je odlučivao o suštinski istom pravnom i činjeničnom pitanju nemogućnosti pripadnika grupe Ostalih da se kandidiraju za dužnost predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Dakle, Ustavni sud je, slijedeći vlastitu praksu iz tog predmeta i praksu Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i drugih sličnih predmeta, zaključio da različito postupanje prema apelantima koje je zasnovano isključivo na njihovoj etničkoj pripadnosti nema objektivno i razumno opravdanje, zbog čega postoji povreda prava apelanata na nediskriminaciju iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.”, navode.
Ustavni sud ne ulazi u ocjenu amandmana visokog predstavnika
Ustavni sud je ponovio ranije stavove o diskriminaciji u izbornom sistemu BiH, ali nije ocjenjivao ustavnost Schmidtovih amandmana. Naglašava se da za rješavanje ovog pitanja prvo treba mijenjati Ustav BiH.
“Ustavni sud naglašava da je u obrazloženju ponovio stav iz Odluke o dopustivosti i meritumu broj U-27/22 od 22. marta 2023. godine (vidi tačku 134, dostupna na www.ustavnisud.ba), te je jasno naglasio da sadržaj osporenih odredbi Amandmana visokog predstavnika broj CXX i Poglavlje 9A u odnosu na odredbe Izbornog zakona BiH ukazuju na činjenicu da tim odredbama koje je donio visoki predstavnik nisu mijenjane ranije odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona koje su se odnosile na isključenje mogućnosti da se za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH kandidiraju i pripadnici „Ostalih“.”, piše u saopštenju.
Odbacivanje optužbi na račun sudija Vukoje i Galić
Sud osuđuje neprimjerene prozivke na račun sudija Valerije Galić i Marina Vukoje, navodeći da njihovo eventualno izdvojeno mišljenje još uvijek nije objavljeno.
Poziv medijima na odgovorno izvještavanje
Ustavni sud apeluje na medije da se suzdrže od netačnih interpretacija odluka i da ne doprinose urušavanju kredibiliteta ove institucije.
“Molimo vas, pustite nas da radimo posao na koji nas je Ustav BiH ovlastio i obavezao. I bez toga imamo isuviše opstrukcija i blokada. Ne doprinosite urušavanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, zaključuje se u saopštenju Ustavnog suda BiH.
