Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku na plenarnoj sjednici kojom je odbio zahtjeve Željke Komšića i Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za donošenje privremene mjere u slučaju donošenja odredbi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i izmjena Ustava Federacije BiH koje se odnose na Dom naroda Parlamenta FBiH od visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Naime, Ustavni sud razmatrao je predmet U-27/22 u, u kojem su podnosioci zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 2. oktobra 2022. godine.
“Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnosilaca za donošenje privremene mjere. Ustavni sud je odlučio da odbije zahtjeve za donošenje privremene mjere”, naveo je Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Prema mišljenju Ustavnog suda, podnosioci zahtjeva nisu jasno naveli, van apstraktnog nivoa, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva.
“Također, baš kao što podnosioci zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvatanje zahtjeva podnosilaca zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava. Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani”, naveo je Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnosioca zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete.
“Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti”, naveli su iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
