Društvo za ugrožene narode za Bosnu i Hercegovinu izrazilo je ozbiljnu zabrinutost zbog osnivanja „Centra za borbu protiv terorizma“ u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji bi djelovao pod rukovodstvom mađarske elitne policijske jedinice TEK (Terrorelhárítási Központ).
Osnivanje centra obznanjeno je 28. januara u Zalužanima kod Banje Luke, a najavili su ga ministar unutrašnjih poslova RS Željko Budimir i direktor TEK-a Hajdú János.
„Politički izuzetno osjetljiv trenutak“
Direktorica Društva za ugrožene narode u BiH Belma Zulčić upozorila je da ova odluka dolazi u trenutku duboke političke krize.
– Ova odluka donesena je u politički izuzetno osjetljivom trenutku, obilježenom institucionalnim blokadama, kontinuiranim izbornim nepravilnostima i sistemskim podrivanjem vladavine prava u Republici Srpskoj, a time i u Bosni i Hercegovini. Prisustvo stranih sigurnosnih struktura u takvom kontekstu otvara ozbiljna pitanja ustavne legitimnosti, nadležnosti i demokratske kontrole – izjavila je Zulčić.
Upozorenje na kršenje ustavnih nadležnosti
Zulčić je podsjetila da je Bosna i Hercegovina suverena država s jasno definisanim ustavnim nadležnostima u oblasti unutrašnje sigurnosti, te da se saradnja sa stranim sigurnosnim akterima mora odvijati isključivo na državnom nivou.
– Aranžmani na nivou entiteta ugrožavaju ustavni poredak i povećavaju rizik od političke instrumentalizacije sigurnosnih struktura – istakla je.
Političke veze Orbána i Dodika dodatno zabrinjavaju
Posebnu zabrinutost, prema navodima Društva, izazivaju dugogodišnje bliske političke veze između mađarskog premijera Viktora Orbána i bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i njegove stranke SNSD.
– Ti odnosi obilježeni su uzajamnom političkom podrškom, ciljanim ekonomskim aranžmanima i otvorenim dovođenjem u pitanje evropskih mehanizama vladavine prava i nadzora. Istovremeno, i Orbán i Dodik održavaju bliske odnose s rukovodstvom Ruske Federacije na čelu s Vladimirom Putinom – naglasila je Zulčić.
„Nije riječ o izolovanoj sigurnosnoj mjeri“
U tom kontekstu, upozorila je da se osnivanje mađarskom rukom vođenog centra ne može posmatrati kao izolovana sigurnosna odluka.
– Riječ je o dijelu šireg, geopolitički problematičnog obrasca autoritarnog umrežavanja i hibridnog utjecaja u jugoistočnoj Evropi – navela je.
Zahtjev za transparentnost i međunarodni nadzor
Društvo za ugrožene narode izričito upozorava na opasnost produbljivanja političkih sukoba u Bosni i Hercegovini te zahtijeva:
potpunu transparentnost mandata i pravne osnove djelovanja centra
jasno uključivanje državnih institucija BiH
nezavisnu međunarodnu provjeru ove odluke
– Sigurnosna saradnja ne smije služiti jačanju nacionalističke politike moći niti zaobilaženju državnih nadležnosti – zaključila je Zulčić.
