Nedavno je iznova aktualizirana priča o gradnji pruge koja bi, preko Knina, spajala Livno sa Lukom Šibenik, dok istovremeno Unska pruga propada
Ova godina je presudna za definiranje ciljeva željeznica jer, dok Bosna i Hercegovina korača ka punopravnom članstvu u EU, Republika Hrvatska mora imati jasnu viziju na koji način da iskoristi svoje luke kako bi one bile generatori razvoja i regionalni centri moći.
Alternativa šleperima
Hercegovačka regija u Federaciji BiH, konkretno gradovi Livno, Grude, Široki Brijeg i Tomislav-Grad, domaćini su mnogim međunarodnim kompanijama koje su otvorile predstavništva u Bosni i Hercegovini. Ove kompanije prepoznale su strateški značaj regije, koja postaje sve važnija u logistici i proizvodnji. S obzirom na povoljan geografski položaj i generalno gravitiranje ka Hrvatskoj, ova ulaganja predstavljaju priliku za stvaranje ekonomski stabilne regije, koja može postati ključni centar trgovine i industrije.
Iako Rijeka i Ploče već godinama nastoje zadržati dominaciju na tržištu kontejnerskog prometa, Šibenik se, s druge strane, profilira kao agilna boutique luka, specijalizirana za određene vrste tereta, poput proizvoda drvne i prerađivačke industrije iz BiH, pišu mediji u susjedstvu.
– Koliko sam shvatio, ta bi pruga eventualno imala za cilj eksploataciju našeg drveta. Planovi su najmanji problem, ali treba to realizirati. Zašto da ne, to bi sigurno bilo od značaja za naš kraj. Sve robe trenutno, koje se prometuju šleperima – kamionima, mogle bi imati alternativu. S vremenom ta pruga mogla bi dobiti i širu svrhu, kazao nam je Željko Krišto iz Livna, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz domovinskog rata.
Kod nas se sve radi bez upotrebe mozga. Šta će nam i autoputevi ako na njima nema industrijskih zona i prometa robe, ističe Pavlović
Izgradnja pruge, čija se vrijednost procjenjuje na između 700 miliona i 1,05 milijardi eura, može biti prilika za Republiku Hrvatsku da lobira za sredstva iz EU fondova, pogotovo radi opcije za međudržavnu suradnju sa našom zemljom koja je u pretprijemnom statusu u EU.
U međuvremenu, Unska pruga, koja za razliku od livanjske već postoji, povezuje Bihać i Knin i nema potrebnu pažnju ni ulaganja. Unska pruga ima značajnu istoriju, ali već decenijama se ne koristi i propada.
U vrijeme Jugoslavije njom je saobraćalo više od 70 vozova dnevno, a godišnje se prevozilo oko 6,5 miliona tona tereta i 1,5 miliona putnika. Bila je to žila kucavica privrede, poveznica obale i unutrašnjosti Hrvatske, spona između Jadranskog i Crnog mora. Ali, raspadom Jugoslavije Hrvatska je izgubila interes za Unsku prugu, a bh. zvaničnici nisu učinili dovoljno da je populariziraju.
Krajem prošle godine, potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava za izradu idejnog rješenja za stavljanje u funkciju Unske pruge ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte i generalnog direktora Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Safeta Sinanovića bio je posljednji pokušaj da se to promijeni.
– Eventualni početak izgradnje pruge Knin – Livno mogao bi dodatno marginalizirati unski pravac, koji bi, zbog nedostatka ulaganja, mogao skroz pasti u zaborav. Unska pruga postala je simbol izolacije i zapostavljenosti. Umjesto da bude pokretač razvoja, ona je postala podsjetnik na bolja vremena koja su prošla, smatra Vahidin Durić, novinar iz Bihaća.
Zastarjela infrastruktura Unske pruge, nedostatak ulaganja i politička obećanja bez pokrića doveli su do stagnacije, kaže Durić
Dodjela 200.000 KM za izradu idejnog rješenja Unske pruge nije dovoljna i dolazi prekasno, smatra on, te ostaju populistička obećanja i mrtvo slovo na papiru.
Zanemaren prevoz
– Osnovna stvar je preračunati iznose troškova, pa ako možemo nešto stvarati zajedno sa Hrvatskom u obostranom interesu, opcije koje su bolje i treba pokrenuti. Mi smo u BiH, živeći na točkovima, u potpunosti zanemarili željeznički prevoz putnika i robe kao stvarnu opciju koja je i isplativija. Revitalizacija željeznica i visokonaponskih mreža za transport struje definitivno je potrebna, korisna i nužna. Pogledajte Kinu koliko kilometara pruge dnevno gradi, a željeznica je kičma i na Zapadu. Jedino kod nas isključivo se grade i asfaltiraju putevi, jer se naučilo da tu ima prostora da se svako ugradi, kazao nam je profesor Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak.
Ali, ako umjesto Unske pruge krene nastajati livanjska, u njenom pravcu ka Kninu općine poput Drvara i Bosanskog Petrovca nemaju se čemu nadati. Taj obilazak sigurno bi se smatrao nepotrebnim troškom.
– Osnovno je pri gradnji transportne linije gledati šta se može povezati. Ja sam govorio ljudima u Autoputevima RS-a da u planovima gradnje imaju uvezivanje industrijskih zona, ali oni kažu ne – to nije naš posao, kaže profesor.
Dakle, kod nas je generalni stav, ako nije striktno njihov posao, o tome treba neko drugi da misli. U konačnici, svako treba da lobira za sebe. Tako i livanjski kraj, ako je našao dovoljno sluha i uzajamnog interesa preko granice, neće ni najmanje koristiti, ali ni odmoći Unskoj pruzi.
