Na sahranama i komemoracijama ožalošćene porodice uzvikuju slogane protiv režima, a učenici odbijaju pjevati himnu u školama
U Iranu se širi novi val narodnog nezadovoljstva dok građani, ogorčeni masovnim ubistvima prošlog mjeseca, izražavaju svoje protivljenje vlastima, iako su svjesni rizika od nove represije.
Na sahranama i komemoracijama ožalošćene porodice uzvikuju slogane protiv režima, a učenici odbijaju pjevati himnu u školama. Zdravstveni radnici javno kritikuju hapšenja svojih kolega koji su pružali pomoć povrijeđenima tokom nemira, dok lokalni aktivisti otvoreno zahtijevaju smjenu vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
Ljudi su preplavljeni strahom, ali i bijesom
Ovi oblici otpora – ponekad glasni i rizični, ponekad tihi i lični – odvijaju se dok Iranci svjedoče punim razmjerima januarskog nasilja, uprkos kontinuiranim hapšenjima onih koji su učestvovali u nemirima ili im pružali podršku, uključujući članove porodica, zdravstvene radnike i branitelje ljudskih prava.
“Ljudi su preplavljeni strahom, ali i bijesom”, kazala je jedna žena iz Kermanshaha putem SMS-a za The Wall Street Journal. “Gledamo u nebo, nadajući se da će nas [američki predsjednik, Donald] Trump bombardirati, samo da uništi Hameneija i njegov režim. Spremni smo umirati jedan po jedan, ali ne želimo da naša djeca trpe bol i torturu koju mi trpimo”, dodala je.
Ovo tinjajuće nezadovoljstvo javlja se u trenutku kada SAD gomila trupe uz iransku obalu zbog moguće vojne akcije, nakon upozorenja iranskim vlastima da ne ubijaju građane. Predstavnici SAD-a i Irana sastali su se u Omanu da istraže diplomatsko rješenje.
U Iranu su sahrane i komemoracije postale prilike da građani izraze svoj bijes, dok ožalošćene grupe širom zemlje uzvikuju “Smrt Hameneiju!”. Studenti u gradovima Mašhad, Tabriz i Širaz prisustvovali su komemoracijama za kolege koji su poginuli tokom nedavnih nemira.
Studenti medicine u Širazu održavali su nekoliko dana mirne skupove, uzvikujući slogane u znak podrške poginulim i onima koji su uhapšeni zbog pružanja medicinske pomoći, prema video zapisima na Telegramu Slobodnog saveza iranskih radnika. “Zatočeni student mora biti pušten! Pošteni ljekar mora biti pušten!”, uzvikivali su.
U nemire su uključeni i srednjoškolci. Jedan 17-godišnjak iz Teherana rekao je da učenici odbijaju pjevati himnu ujutro. Kada su sigurnosne snage planirale pretragu škole, učitelj je unaprijed upozorio učenike i savjetovao povrijeđene da ostanu kod kuće. Također je tražio da izbrišu političke videozapise i fotografije sa svojih telefona.
“Mirna neslaganja s jednostavnim zahtjevima pretvorena su u prašinu i krv”, navodi Koordinacijsko vijeće sindikata iranskih učitelja. “Tuga se pretvorila u duboku mržnju u našim srcima i kostima.”
Istaknuta iranska glumica Elnaz Šakerdoost objavila je povlačenje iz glume: “Nikada više neću glumiti u zemlji koja miriše na krv”, napisala je na Instagramu.
Poznati iranski disidenti otvoreno traže kraj režima. Bivši premijer Mir Hossein Mousavi, koji je godinama bio u kućnom pritvoru, rekao je da ubistva pokazuju da se Islamska Republika ne može reformisati i mora biti zamijenjena. “Kada ste obukli uniformu da ratujete protiv svog naroda, sjekirom ste udarili po vlastitim korijenima. Spustite oružje i odstupite kako bi narod mogao voditi zemlju ka slobodi i prosperitetu”, poručio je.
Grupa od 17 aktivista civilnog društva u Iranu objavila je otvoreno pismo u kojem masovna ubistva opisuju kao zločin protiv čovječnosti i krive ajatolaha Hameneija. Troje potpisnika pisma uhapšeno je, prema Zakladi Narges, u ime zatočene dobitnice Nobelove nagrade za mir, Narges Mohammadi.
Građani koji javno kritikuju vlast izloženi su velikom riziku. Organizacija Human Rights Activists in Iran navodi da je od početka nemira krajem decembra potvrđeno oko 7.000 smrtnih slučajeva, dok je više od 50.000 osoba uhapšeno. Iranske vlasti priznaju oko 3.000 smrtnih slučajeva i nekoliko stotina hapšenja, nazivajući ih nasilnicima ili teroristima.
Snažno izraziti neslaganje
“Nakon što je ubila hiljade civila, Islamska Republika sada ide od kuće do kuće kako bi kaznila one koji su se usudili izraziti neslaganje i ugušila svaki mogući znak otpora”, rekao je Hadi Ghaemi, direktor Centra za ljudska prava u Iranu.
Naoružani muškarci u civilu upadali su u bolnice tražeći povrijeđene i odvodili ih. Ljekari koji su pružali pomoć povrijeđenima također su privođeni, prema svjedocima i organizacijama za ljudska prava.
Hapšenja zdravstvenih radnika izazvala su bijes među građanima i dovela do zahtjeva Vijeća za ljekarsku etiku da se osigura sigurnost za medicinsko osoblje. “Zdravstveni radnici imaju dužnost pružiti neophodnu medicinsku pomoć svim pacijentima u svim okolnostima, bez obzira na političke ili sigurnosne uvjete”, saopćilo je vijeće.
Učitelji ističu da će kontinuirana represija i rastući ekonomski problemi neizbježno izazvati novo nezadovoljstvo među građanima.
“Neće biti druge opcije nego izaći na ulice i snažno izraziti neslaganje s ovom očajnom situacijom i stvoriti jedinstvo protiv svakodnevnog ugnjetavanja i tiranije”, navode na svojoj stranici.
Pritisak javnosti primorao je vlasti na poneke ustupke, kao što je puštanje na slobodu Erfana Soltanija uz jamčevinu i izdavanje dozvola za motocikle ženama. Ipak, mali ustupci teško da će dugoročno promijeniti situaciju. Trgovci Velikog bazara u Teheranu pozvali su kolege širom zemlje da ponovo izađu na ulice 17. i 18. februara, obilježavajući kraj 40-dnevnog perioda žalovanja zbog ubistava 8. i 9. januara.
“Pozivamo hrabri narod Irana da istovremeno u svojim gradovima sačuva sjećanje na poginule i nastavi nacionalni ustanak”, poručili su bazarski radnici. Cilj je, navode, “osvetiti najveći ulični masakr u savremenoj historiji”.
