Kako navodi, pristupni pregovori i dalje predstavljaju najbolju šansu za dugoročna rješenja ključnih problema u zemlji, uključujući jačanje institucija, vladavinu prava i poboljšanje životnog standarda
Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca objavio je kolumnu u kojoj se osvrnuo na dvije godine od odluke Evropskog vijeća da otvori pristupne pregovore s BiH, upozorivši da je entuzijazam s početka zamijenjen stagnacijom i propuštenim prilikama.
“Prije dvije godine, 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti širom zemlje bile su osvijetljene bojama zastave Evropske unije, uz nadu o novom početku”, podsjetio je Soreca.
Propuštena prilika
Kako navodi, pristupni pregovori i dalje predstavljaju najbolju šansu za dugoročna rješenja ključnih problema u zemlji, uključujući jačanje institucija, vladavinu prava i poboljšanje životnog standarda.
“Dvije godine kasnije, umjesto novog početka, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika”, upozorio je.
Soreca je naglasio da Evropska unija jasno želi Bosnu i Hercegovinu kao članicu, ali da odgovornost za napredak leži na domaćim vlastima.
“Ne možemo željeti članstvo ove zemlje više nego što to žele domaće vlasti. Propuštene prilike imaju svoju cijenu”, poručio je.
Rizici stagnacije
Istakao je da posljedice nečinjenja više nisu apstraktne, već konkretne i mjerljive.
“Rizici uključuju sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima”, naveo je.
Posebno je upozorio na kašnjenja u provođenju Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, što može imati ozbiljne finansijske posljedice.
“Postoji realan rizik da Bosna i Hercegovina izgubi do 976,6 miliona eura investicija. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane, a njegovo neiskorištavanje je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno”, istakao je Soreca.
Geopolitički trenutak
U kontekstu globalnih izazova, Soreca je naglasio da Evropa trenutno bilježi snažan zamah proširenja, koji pojedine zemlje kandidati već koriste za ubrzanje reformi.
“Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini”, upozorio je.
Dodao je da koristi evropskog puta nisu formalne, već konkretne i vidljive kroz jače institucije, borbu protiv korupcije i bolji ekonomski ambijent.
Potrebne reforme
Soreca ističe da Plan rasta pruža značajnu priliku za ekonomsku integraciju s EU, uključujući i pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi smanjilo troškove finansijskih transakcija.
“Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije”, naveo je.
Ipak, upozorio je da reformski proces ne smije ostati samo na formalnom usvajanju dokumenata.
“Usvajanje na papiru ne znači i provedbu u praksi”, naglasio je.
Poziv na odgovornost
Ukazao je i na konkretne korake koji još nisu realizovani, uključujući ratifikaciju ključnih sporazuma i imenovanje koordinatora za Reformsku agendu, što blokira i dostupnost sredstava iz EU.
“Čak ni predfinansiranje od 68 miliona eura još nije dostupno upravo zbog tih kašnjenja”, istakao je.
Na kraju, Soreca je poručio da Evropska unija ostaje snažan partner Bosni i Hercegovini, ali da ne može zamijeniti domaće liderstvo.
“Vrijeme je da se politička volja ponovo pronađe. Kada ona postoji, moguće je postići konsenzus i donijeti odluke u korist svih građana”, zaključio je Soreca.
