Tunel Hranjen već godinama je simbol neispunjenih obećanja, probijenih rokova i milionskih iznosa koji se samo gomilaju, a rezultat – i dalje nedovršen projekat. Ovaj infrastrukturni poduhvat, najavljen kao spas za istočnu Bosnu i brža veza Goražda i Sarajeva, pretvorio se u jedan od najvećih primjera neefikasnosti domaćih institucija.
Ugovor za izgradnju potpisan je 22. septembra 2018. godine. Pripremni radovi završeni su do kraja te godine, a početkom 2019. krenula je i izgradnja glavne tunelske cijevi. Obećanja su tada bila velika – smanjenje udaljenosti sa 95,6 na 56 kilometara i putovanja sa sat i po na samo 45 minuta.
Međutim, ubrzo nakon početka radova počeli su i problemi. Neplanirane podzemne vode, inflacija i neefikasnost nadležnih doveli su do toga da je gotovo 82 miliona KM – prvobitno planirani iznos za cijeli projekat – potrošeno već nakon trećine radova. Uslijedila je obustava gradnje i revizija poslovanja.
U ljeto 2022. potpisan je novi ugovor o nastavku radova vrijedan 33,6 miliona KM bez PDV-a. Postavljen je rok od 12 mjeseci, ali i taj rok je odavno probijen.
Prema podacima do kraja 2024. godine, ukupno je potrošeno čak 124.923.741 KM bez PDV-a, dok je nadzor koštao dodatnih 5 miliona KM. Vlada FBiH je u martu ove godine dodijelila novih 46,5 miliona KM, što projekt čini jednim od najskupljih tunela u regionu – i dalje nedovršenim.
Bivši premijer BPK Edin Ćulov najavio je da bi tunel mogao biti završen do marta 2027. godine, uz optimističnu poruku da bi radovi možda mogli završiti i ranije. Građani su skeptični, a Tunel Hranjen i dalje je dokaz kako dobri projekti mogu postati milionerske crne rupe kada nedostaje ozbiljno planiranje i odgovornost.
