Grad Konjic postao je prvi u Bosni i Hercegovini i široj regiji koji koristi dronove za pošumljavanje opožarenih površina, čime je započeo novu eru u očuvanju okoliša i obnovi šumskih ekosistema.
Revolucionarna metoda sadnje iz zraka
Nakon uspješno provedene dvije faze projekta „Pošumljavanje opožarene površine na lokalitetu Homolje“, Grad Konjic, Javno preduzeće Šumarstvo Prenj Konjic, Fond za zaštitu okoliša FBiH i Federalni zavod za agropedologiju pokrenuli su završnu eksperimentalnu fazu, u kojoj se pošumljavanje prvi put u BiH vrši pomoću drona.
Na predstavljanju inovativne metode okupili su se predstavnici svih partnera koji su izrazili veliko zadovoljstvo postignutim uspjehom i zajedničkim naporima uloženim u protekle dvije godine.
Ćatić: “Ponosni smo što Konjic predvodi inovacije u regionu”
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić istakao je da ovaj projekat ima ogroman značaj ne samo za Konjic, nego i za cijelu zemlju i region.
„Ovo je veliki korak naprijed, jer pokazujemo kako se inovacije mogu koristiti za dobrobit prirode. Naši tereni su planinski, nepristupačni i često pogođeni požarima – zato smo morali pronaći moderno rješenje koje će omogućiti pošumljavanje i tamo gdje je ljudska intervencija gotovo nemoguća“, rekao je Ćatić.
Zahvalio je Fondu za zaštitu okoliša FBiH i partnerima na prepoznavanju značaja projekta, dodavši da je Konjic ponosan što je prvi grad u BiH i regiji koji koristi ovakav način pošumljavanja.
„Seed bombice“ – inovacija u šumarstvu
Direktor Šumarstva Prenj Feđa Voloder objasnio je da se pošumljavanje obavlja pomoću drona nosivosti do 30 kilograma sjemena, koji iz zraka izbacuje „seed bombice“ – sjemenke autohtonih vrsta obložene zemljanim supstratom.
„Cilj je da ove ‘bombice’ proklijaju i izrastu u mlade sadnice čak i na strmim i teško dostupnim terenima. Na taj način pošumljavamo područja koja su devastirana i kontaminirana, prateći uspjeh klijanja i rasta kroz eksperimentalne plohe“, pojasnio je Voloder.
Ovaj projekat, osim što donosi novu tehnologiju u šumarstvo, predstavlja model održive obnove prirode koji bi, prema riječima stručnjaka, uskoro mogli preuzeti i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini.
