Rat na Bliskom istoku u velikoj mjeri je izazvao poremećaje u lancu snabdijevanja na globalnom nivou, a pogotovo nakon zatvaranja Hormuškog moreuza.
Sve su prilike da zbog toga obične ljude očekuju krizna vremena, a obaveza države u tim trenucima bi trebala biti da zaštiti građane. Pišemo “trebala”.
Kako se Bosna i Hercegovina, odnosno, entitetske vlasti snalaze u zaštiti sopstvenih građana, pitali smo ekonomsku analitičarku Svetlanu Cenić.
“Nije htjela da se snalazi ni kada nije bilo ratnih dešavanja, ni u poplavama, ni u domaćim tragedijama, nikad, nikad. Prema tome, ne znam ko bi očekivao da se ‘snalazi’ u vrijeme ovakvih tragedija i ratnih razaranja”, navodi Cenić.
Ističe da je obični čovjek prepušten sam sebi jer “vlast zna da će da ljudi trpe i da ćute i da u tome sve prolazi”.
“Masa njih više ne pita za razne afere, skandale, ne pita ništa. To čim malo prođe vrijeme, to je gotovo. Više su bili zabrinuti šta se dešava u Dubaiju nego kod nas”, govori nam Cenić.
Našu sagovornicu smo pitali šta savjetuje građanima da rade u ovakvim okolnostima i da li je mudro “skladištiti” ogromne količine namirnica poput brašna, ulja, toalet papira…, pa i goriva?
“To nikako nije mudro, jer se time ide na ruku vlastima, trgovcima i svim ostalima. Zašto još nije mudro? Pa taj šećer i to brašno, čim prođe kriza biće pobacan oko kontejnera jer će propasti. Juriti poskupljenje, na kraju ostanete kratki, jer kako juriš poskupljenje, kupiš 100 kg šećera, ono za kratko vrijeme povuče vlagu i bude k'o cement, jer ne možeš pojesti toliko. Na kraju te dođe skuplje, a ne jeftinije i nisi ništa uštedio. Građani bi trebali da pitaju i vlast šta se radi i gdje su robne rezerve jer one služe da se izvrši stabilizacija cijena na tržištu, da se ublaži nestašica itd”, kazala nam je Cenić.
