Dok iz stranaka HNS-a poručuju da je neustavan zakon o dodjeli doživotne naknade sportistima, Cerić se nada da će on biti usvojen u Domu naroda FBiH
Dodjela doživotne mjesečne naknade sportistima u FBiH, koji su u domovinu donijeli najznačajnija međunarodna priznanja i na najbolji način promovisali državu, najkonkretniji je način da im se društvo oduži za ostvarene rezultate.
Pokretač priče
Ali, kada politika umiješa svoje prste, ostvarenje tog cilja čini se dalekim. Naime, Predstavnički dom federalnog Parlamenta usvojio je Prijedlog zakona o doživotnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH, koji su predložili zastupnici SDA Mirsad Zaimović i Adisa Kokić-Hinović, s tim da ne treba zaboraviti da je pokretač ove priče još prije nekoliko godina bio njihov stranački kolega Suad Kaknjo. Uslov za ostvarivanje prava na sportsku penziju jeste da su sportisti navršili 40 godina života i da su osvojili najveća odličja, od prvog do trećeg mjesta, na olimpijskim igrama, evropskim i svjetskim prvenstvima.
Prijedlog zakona o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportistima u FBiH je većinom glasova usvojen u Predstavničkom domu, tačnije, dobio je podršku većine političkih stranaka. U diskusiji su protiv bili samo predstavnici HDZ-a BiH, koji smatraju da zakon nije u skladu sa Ustavom FBiH i zadire u nadležnosti kantona. Moram reći da je zakon dobio podršku Predstavničkog doma, ali i nadležnih radnih tijela u Domu, između ostalih, i Zakonodavno-pravne komisije, koja je donijela zaključak da je Prijedlog zakona u skladu sa Ustavom FBiH i da je predložen od ovlaštenih predlagača. Pored toga, na sjednici smo istaknuli nekoliko puta da Prijedlog zakona ne definiše i ne tretira sport u FBiH, već zaslužne sportiste i naknadu za izuzetne rezultate, rekla je za Oslobođenje Adisa Kokić-Hinović, jedna od predlagačica zakona.
Kako ističe, zakon ima za cilj osigurati da najveći i najbolji ambasadori BiH i FBiH, osvajači medalja na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, evropskom i svjetskom prvenstvu, nakon 40. godine i završetka sportske karijere ostvare pravo na doživotnu mjesečnu naknadu u FBiH.
– Zakon se odnosi na pojedinačne/individualne medalje, ali i ekipne. Uslov je da imaju državljanstvo u BiH, te ga nisu mijenjali ili nastupali za druge reprezentacije, da ne primaju sličnu naknadu unutar BiH ili u nekoj drugoj državi, da su priznati kao zaslužni sportisti, te da ostanu aktivni prenosioci znanja mlađim generacijama i talentima. Nadležno ministarstvo u FBiH će objavljivati javni poziv, a zaslužni sportisti će se moći prijaviti, te dostaviti dokumentaciju da zadovoljavaju uslove za navedenu naknadu. Prema procjeni tima, trenutno je 38 sportista koji zadovoljavaju uslove ili će uskoro steći uslove za naknadu. Procjena je da je najviše predstavnika ekipnih disciplina, paraolimpijaca. Izračun naknada zavisi od medalje i predviđenog koeficijenta, koji se množi sa neto prosječnom platom, pojašnjava Kokić-Hinović.
Sjednica Doma naroda, na kojoj se očekuje da ovaj zakonski propis bude uvršten u dnevni red, još nije zakazana. Kokić-Hinović se nada da će zakon dobiti podršku i u Domu naroda PFBiH, čime bi se, kako kaže, poslala motivirajuća poruka zaslužnim sportistima, ali i novim talentima i mladim ljudima da se bore i trude da nastupaju za BiH, jer neće biti prepušteni sami sebi nakon završetka sportske karijere.
No, izjave zastupnika iz HDZ-a BiH, ali i pojedinih delegata iz te stranke u Domu naroda, ne ulijevaju nadu će zakon dobiti zeleno svjetlo. Federalni poslanik HDZ-a BiH Marjan Marjanović kaže kako RS ima svoj ustav, a FBiH svoj, te “da je naša obaveza da štitimo Ustav i zakone. Mladen Bošković (HDZBiH), dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, rekao je tokom diskusije o zakonu da cijeni i poštuje vrhunske rezultate sportista zbog kojih su BiH i FBiH prepoznatljive u Evropi i u svijetu, ali…
– Kad je u pitanju zakon o doživotnoj naknadi sportistima, to apsolutno ne može biti upitno s ljudske, voljne i moralne strane. Ovdje ću kroz dvije ili tri stvari proći nešto što je važno da bude zabilježeno. Bez obzira na ovaj voljni momenat, dok sjedim ovdje, ja ću poštovati ustavno uređenje BiH i FBiH. Ne može ništa biti iznad toga. Nema stvari koja može biti iznad Ustava BiH i Ustava FBiH. Ja neću reći i tvrditi, jer nisam taj koji treba tvrditi, je li ovo ustavan zakon ili nije, ali ću reći da po mom skromnom razmišljanju, ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom FBiH i tu ću staviti točku. Klub HDZ-a i HNS-a neće podržati ovaj zakon, da bude svima jasno i nikome se nećemo zbog toga pravdati, već ćemo zatražiti ustavnost zakona ako bude donesen u jednom ili u drugom domu Parlamenta FBiH, poručio je Bošković.
Njegov stranački kolega i delegat u Domu naroda Damir Džeba kratko nam je rekao kako smatra da ovdje postoje problemi ustavne nadležnosti. Dijelu sjednice tokom kojeg su poslanici raspravljali o zakonu prisustvovali su i istaknuti sportisti Larisa Cerić i Amel Tuka.
Bh. džudistkinja Larisa Cerić kaže za Oslobođenje da se, bez obzira na izjave zastupnika iz HDZ-a, nada da će zakon u konačnici biti usvojen zbog sportista koji su zaslužni i koji treba da dobiju tu naknadu.
Volja i želja
– Tu naknadu dobijaju sportisti i u drugim zemljama. Ovdje se ne radi o velikom broju ljudi. Ja sam svoj cijeli život dala za sport, za rezultat i sutra kad završim karijeru, želim da dobijem neko priznanje od svoje zemlje za koju sam nastupala. Još mi je gore kad znam da je u Republici Srpskoj 2011. godine usvojen taj zakon, a u Federaciji toga nema. Mi sportisti smo uvijek dobri kad se treba uslikati s nama, a kad nas treba nagraditi za rezultat, druga je priča. Napraviti velike rezultate nije mala stvar. Dok se bavimo sportom, mi nemamo podršku države. Ulazimo u to srcem, voljom i pobjedničkim mentalitetom i sa željom da nešto napravimo. Ako se taj zakon ne usvoji, to je poruka mladim sportistima da treba da idu iz BiH, jer ih ovdje očigledno niko ne cijeni, poručila je Cerić.
Kako je navedeno u obrazloženju zakona, mjesečna naknada za vrhunske sportiste postoji u RS-u od 2011. godine i iznosi 1.000 eura, ali i u susjednim Crnoj Gori i Srbiji. U Srbiji ona iznosi 1.400 eura.
