State Department podržava Južnu interkonekciju
Sjedinjene Američke Države poručile su da će pažljivo pratiti političke aktere u Bosni i Hercegovini koji, prema njihovoj ocjeni, daju prednost zavisnosti od ruskog gasa umjesto jačanju energetske sigurnosti.
Iz State Departmenta istovremeno su istakli da projekat Južne interkonekcije ostaje jedan od ključnih prioriteta američke politike prema BiH.
U odgovoru za Detektor, iz Ureda za odnose s javnošću State Departmenta naveli su da SAD ostaju posvećene saradnji s Bosnom i Hercegovinom na diversifikaciji energetskog sektora i jačanju energetske nezavisnosti zemlje.
Kako su istakli, izgradnja gasovoda Južna interkonekcija, koji je bio prioritet posljednje tri američke administracije, omogućila bi Bosni i Hercegovini pristup prirodnom gasu po tržišnim uslovima te smanjila oslanjanje na jednog dobavljača.
“Izvoz energenata iz SAD-a centralni je stub naše ekonomske saradnje sa evropskim partnerima”, poručili su iz State Departmenta.
Dodali su da SAD raspolažu resursima koji mogu pomoći evropskim državama da smanje zavisnost od ruske energije te naglasili da će američke kompanije nastaviti pružati podršku tim procesima.
“Pažljivo ćemo pratiti one koji daju prednost političkoj dobiti i zavisnosti od ruske energije u odnosu na energetsku sigurnost”, naveli su.
Bosna i Hercegovina trenutno sav prirodni gas uvozi iz Rusije. U aprilu ove godine BiH i Hrvatska potpisale su međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji, čiji je cilj otvaranje novog pravca snabdijevanja i povećanje sigurnosti isporuke prirodnog gasa.
Tokom prošle godine odlučeno je da će realizaciju projekta voditi kompanija “BH Gas”, ali je naknadnim izmjenama zakona taj posao dodijeljen američkoj kompaniji “AAFS”, što je izazvalo pitanja o transparentnosti cijelog postupka.
Nacrt sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o Južnoj interkonekciji trebao bi se prvi put naći pred Vijećem ministara BiH na sjednici zakazanoj za četvrtak, 30. jula.
U međuvremenu, u Sjedinjenim Američkim Državama razmatra se novi zakon o sankcijama Rusiji koji je predložio senator Lindsey Graham, a podržao predsjednik Donald Trump. Prijedlog, između ostalog, predviđa carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje kupuju ruske energente, kao i blokadu viza i imovine za odgovorne osobe.
Ekonomski analitičar Igor Gavran ocijenio je za Detektor da bi direktni efekti eventualnih američkih sankcija na Bosnu i Hercegovinu bili ograničeni zbog skromne trgovinske razmjene dvije zemlje.
“U prošlosti bi američke sankcije imale negativan uticaj na reputaciju i povjerenje partnera iz trećih zemalja, ali obzirom na ponašanje aktuelne američke administracije, to više nije tako”, rekao je Gavran.
On je podsjetio da Bosna i Hercegovina trenutno nema alternativni izvor snabdijevanja prirodnim gasom te da uvoz iz Rusije ostaje najjeftinija i najpouzdanija opcija.
“Uvoz obavlja samo jedna kompanija – ‘Energoinvest’ – i jedino oni bi eventualno mogli imati neke teorijske sankcije, ali ako ne posluju sa SAD-om, nisam siguran da i na njih mogu imati ikakvog efekta”, kazao je Gavran.
Profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Sarajevskoj školi nauke i tehnologije (SSST) Adnan Huskić smatra da bi novi američki zakon mogao ubrzati realizaciju Južne interkonekcije.
Podsjetio je da je u Federaciji BiH usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji, ali da nakon toga još nisu napravljeni konkretni koraci na realizaciji projekta.
Huskić smatra da BiH ne bi trebala snositi dodatne posljedice izvan plana Evropske unije, koji predviđa postepeno odustajanje od ruskog gasa do 2028. godine.
“Dok ne vidimo kakve se stvari dešavaju, teško je procijeniti šta bi zaista konkretni efekti mogli biti na BiH vezano za našu povezanost ili našu ovisnost o ruskom gasu”, zaključio je Huskić.
