Pandemija koronavirusa izazvala je velike poremećaje na svjetskom tržištu, a dodatne posljedice izazvane rusko-ukrajinskim sukobom dovele su do značajnog rasta cijena, što je osjetila cijela planeta.
Prema podacima Eurostata, cijene povrća u Hrvatskoj su od 2020. godine porasle za 47%, dok su u Austriji zabilježene najveće promjene, s povećanjem od 80%. Estonija i Rumunija slijede s rastom od 76%, odnosno 73%. S druge strane, Finska bilježi najmanji rast cijena povrća u Europskoj uniji od 8%.
Ove promjene posebno pogađaju građane u zemljama s nižim životnim standardom, gdje prehrambene namirnice čine veliki dio kućnih proračuna. Situacija nije bolja ni u Bosni i Hercegovini, gdje su cijene povrća značajno porasle.
Kupus, zelena salata, paprika, krastavac, paradajz, luk i krompir postali su znatno skuplji, a za određene vrste povrća troši se čak i tri puta više nego prije. Na primjer, cijena kilograma graha porasla je s 4 KM na 6,20 KM od 2020. godine.
Sličan trend zabilježen je i u cijeni voća, gdje su cijene porasle za 44% u Hrvatskoj. U Estoniji su troškovi voća narasli za 147%, dok je u Mađarskoj povećanje iznosilo 51%, a u Španiji 50%. U Bosni i Hercegovini su cijene voća također porasle, s većim troškovima za lubenicu, dinju, trešnje, jagode, jabuke, šljive i banane.
Prema ekonomistima, stanovnici Bosne i Hercegovine troše gotovo 70% svojih dohodaka na hranu, što ukazuje na siromaštvo, jer je na Zapadu taj postotak oko 30%.
Sindikalna potrošačka korpa, koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za januar 2020., iznosila je 1965,96 KM, dok iznos za novembar 2024. godine iznosi 3107,50 KM, što je povećanje od više od 1140 KM u posljednje četiri godine.
