Udruženje poslodavaca FBiH nedavno je od nadležnih vlasti zatražilo ukidanje nepotrebnih i neosnovanih fiskalnih i parafiskalnih nameta privredi.
Poslodavci traže ukidanje i smanjenje brojnih parafiskalnih nameta u svim oblastima poslovanja, s ciljem smanjenja neopravdanih nameta koji povećavaju troškove poslovanja te uspostavu jedinstvenog registra parafiskalnih nameta.
Šta se dešava u praksi?
Veliki broj i teritorijalna fragmentiranost taksi i naknada povećavaju troškove poslovanja i pravnu nepredvidivost. Problem nije samo iznos davanja, nego i broj procedura i uplata, vrijeme potrebno za obračun i plaćanje, različita pravila između lokalnih zajednica te često nejasna veza između plaćene naknade i primljene usluge.
Postojeći Registar omogućio je identifikaciju problema, a poslodavci navode da naredna faza mora donijeti konkretno i mjerljivo rasterećenje privrede.
Šta poslodavci očekuju?
Poslodavci očekuju da se ažurira i očistiti Registar taksi i naknada, uklone duplikati i provjeriti važeće pravne osnove, standardizira nazive i jasno utvrde nadležnost za svaki namet.
Traže i da se uspostaviti redovno javno izvještavanje, što podrazumijeva da se najmanje jednom godišnje objave prihodi, broj obveznika i uplata, raspodjela sredstava i, gdje je moguće, trošak naplate svakog nameta.
Predlažu da se odaberu jedna ili dvije pilot-lokalne zajednice, jedna veća i jedna srednja ili manju, uz političku spremnost i dostupne podatke kao obavezne uslove za učešće. Plan je potom provesti ABC analizu i procjenu administrativnog opterećenja, povezati fiskalni značaj svakog nameta s njegovim stvarnim troškom za firme i lokalnu administraciju.
Smatraju i da je potrebno provesti najmanje deset reformskih mjera u roku od 12 mjeseci, ukidanjem, smanjenjem, objedinjavanjem ili digitalizacijom odabranih nameta, a uspješan model potom ponuditi drugim općinama i gradovima.
Smatraju da bi rezultat bio manje neopravdanih davanja i uplata, niži administrativni troškovi, veća transparentnost i predvidljivije poslovno okruženje, uz jasno mjerenje koristi za privredu i neto efekta na lokalne budžete.
Analiza koju ćete vidjeti ispod je zasnovana na Registru taksi i naknada, u kojem je evidentirano ukupno 2.800 zapisa. Jedan zapis nije nužno jedan namet, jer se isti namet ponekad javlja u više zapisa, pa navedene brojeve treba smatrati minimalnim.
Federacija BiH navedena je kao nivo nadležan za pravni osnov u 1.317 zapisa, a samo 95 zapisa je prema nivou prihoda klasificirano kao federalno. Reforma zato mora kombinovati lokalne zahvate s inicijativama prema višim nivoima vlasti.
Na koga se nameti odnose
Najmanje 2.350 zapisa, odnosno 83,9%, odnosi se neposredno na firme, samostalne djelatnosti, osiguravajuća društva i druge pravne i privredne subjekte. Uključi li se i kategorija „svi“, broj raste na 2.584 zapisa ili 92,3% Registra. Prema trenutku nastanka obaveze, 1.355 zapisa čine ad hoc davanja, a samo 20 zapisa odnosi se na registraciju firme, pa najveći dio tereti redovno poslovanje.
Veliki broj evidentiranih taksi i naknada ukazuje na složenost sistema, ali sam po sebi ne pokazuje njegov stvarni ekonomski teret.
Deset finansijski i administrativno zahtjevnih nameta može predstavljati veće opterećenje od nekoliko desetina davanja koja se rijetko primjenjuju ili imaju simboličan iznos. S druge strane, pojedinačno mali nameti mogu zajednički stvarati značajne troškove ako zahtijevaju veliki broj obračuna, rješenja, uplata i administrativnih postupaka.
Zbog toga se opterećenje mora posmatrati kroz dvije povezane dimenzije: direktni finansijski iznos koji privredni subjekti plaćaju, i indirektni trošak usklađivanja, administriranja i pravne nesigurnosti. Vrijeme, procedure i trošak usklađivanja Trošak nameta nije jednak iznosu na uplatnici. Firma mora utvrditi da li je obveznik, pronaći važeći propis, izračunati osnovicu, prikupiti dokumentaciju, izvršiti uplatu i arhivirati dokaz. Kod manjih subjekata te poslove često preuzima sam vlasnik.
Teritorijalna neujednačenost
Firme koje posluju u više lokalnih zajednica susreću različite nazive, iznose, osnovice i rokove za slična davanja, pa umjesto jednog pravila prate više lokalnih odluka.
Time se fragmentira unutrašnje tržište Federacije BiH. Nejasna veza između naknade i usluge Kada nije vidljivo koja se usluga osigurava, koliki je trošak njenog pružanja i za šta se sredstva koriste, davanje se iz perspektive obveznika doživljava kao dodatni porez, odnosno namet.
Dupliranje i preklapanje osnova Ista ekonomska aktivnost, imovina ili poslovni kapacitet mogu biti opterećeni po više različitih osnova s različitih nivoa vlasti, a davanja ne moraju imati identičan naziv da bi proizvodila sličan efekat.
Pravna i administrativna nepredvidivost
Česte izmjene propisa, različita tumačenja i neusklađene evidencije povećavaju rizik greške. Firma može naknadno biti suočena s dodatnim obračunom, kamatama ili kaznom, iako obaveza nije bila dovoljno jasno predstavljena. Predvidivost zahtijeva javno dostupan i redovno ažuriran registar, jasno označene važeće propise, razumljive upute za obračun, standardizirane obrasce i mogućnost elektronskog izvršavanja obaveze. Ako su ukupni društveni i administrativni troškovi približni ili veći od ostvarenog javnog prihoda, postoji snažan razlog za ukidanje, objedinjavanje, pojednostavljenje ili digitalizaciju takvog davanja.
