Iako najnovija runda mirovnih razgovora između ukrajinskog predsjednika Volodimir Zelenski i američkog predsjednika Donald Trump, održana jučer na Floridi, nije donijela formalni mirovni sporazum, u Kijevu se ovaj susret ipak doživljava kao važan politički iskorak.
Kako piše The New York Times u svojoj analizi, ključni uspjeh za Ukrajinu nije u potpisanim dokumentima, već u činjenici da je izbjegnut potpuni kolaps pregovora nakon višemjesečne neizvjesnosti i zastoja u američkoj podršci. Najvažniji signal je to što je Trump pristao ostati aktivno uključen u mirovni proces.
Trump ublažio retoriku, Kijev dobio prostor
Nakon sastanka u Mar-a-Lagu, Trump je jasno poručio da ne namjerava postavljati nove rokove za postizanje mira, iako je ranije spominjao Dan zahvalnosti i Božić kao krajnje datume.
„Nemam rokove. Moj jedini rok je kraj rata“, izjavio je Trump pred novinarima.
Za Ukrajinu je posebno značajno to što Trump ovoga puta nije ponovio maksimalističke zahtjeve Moskve za prekid borbi. Ta promjena dolazi uprkos činjenici da je američki predsjednik neposredno prije susreta sa Zelenskim razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimir Putin.
Strahovi iz Kijeva nisu se obistinili
Uoči dolaska Zelenskog na Floridu u Ukrajini je vladala zabrinutost da bi Trump mogao izvršiti pritisak na Kijev da prihvati brz dogovor po uslovima Kremlja. Ti strahovi dodatno su porasli nakon objave da je Trump imao telefonski razgovor s Putinom.
Međutim, za razliku od ranijih situacija, Trump nakon tog razgovora nije javno zagovarao ruske teritorijalne zahtjeve. Iako je susret s Putinom opisao kao „dobar i produktivan“, poručio je da se rat ne može završiti preko noći.
„Ovo nije dogovor koji se pravi u jednom danu. Ovo je izuzetno složeno pitanje“, rekao je Trump.
Mirovni plan skoro završen, ključne tačke još otvorene
Zelenski je nakon sastanka izjavio da je mirovni plan „90 posto završen“, dok su sigurnosne garancije između SAD-a i Ukrajine, prema njegovim riječima, „u potpunosti dogovorene“. Ipak, ostaje nekoliko osjetljivih pitanja, uključujući sudbinu okupiranih teritorija i nuklearne elektrane Zaporižje, koja se nalazi pod ruskom kontrolom.
Trump je u svojim izjavama bio oprezniji, ističući da je prerano govoriti o konačnom dogovoru, ali da se strane „približavaju rješenju“.
Uloga Evrope mogla promijeniti tok pregovora
Možda i najvažniji signal s Floride jeste Trumpova spremnost da već narednog mjeseca organizira novu rundu pregovora u Sjedinjenim Državama, uz moguće uključivanje evropskih lidera.
Za Kijev bi to značilo jaču pregovaračku poziciju, jer bi Evropa bila prisutna od samog početka, a ne samo kao posrednik u kriznim trenucima.
Iako rat još nije ni blizu kraja, Ukrajina iz Floride odlazi s jednom jasnom porukom: vrata za mir ostaju otvorena, a Washington se zasad ne povlači iz igre.
