Predstavnik Srbije u UN-a kazao je da bi Beograd, kao glavni grad bivše Jugoslavije, bio “prirodno mjesto za trajno čuvanje ove dokumentacije”
Debata u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda o budućnosti arhive Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove ponovo je otvorila pitanje odnosa prema naslijeđu ratova devedesetih godina.
Srbija je ponovila zainteresovanost da preuzme arhivsku građu Haškog tribunala, dok je ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija takvoj mogućnosti oštro usprotivio, upozoravajući na odnos vlasti Srbije prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima, piše Federalna.
Gotovo deset miliona stranica dokumenata
Arhiva Haškog tribunala sadrži gotovo deset miliona stranica dokumentacije i dokaznog materijala prikupljenog tokom njegovog rada.
Predstavnik Srbije na Generalnoj skupštini UN-a kazao je da bi Beograd, kao glavni grad bivše Jugoslavije, bio prirodno mjesto za trajno čuvanje ove dokumentacije.
„Objedinjavanje ove građe na jednoj lokaciji olakšalo bi pristup istraživačima i drugim ovlaštenim korisnicima, istovremeno doprinoseći očuvanju važnog dijela pravne i historijske dokumentacije“, navedeno je u obrazloženju srbijanske strane.
Debata u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda o budućnosti arhive Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove ponovo je otvorila pitanje odnosa prema naslijeđu ratova devedesetih godina.
Srbija je ponovila zainteresovanost da preuzme arhivsku građu Haškog tribunala, dok je ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija takvoj mogućnosti oštro usprotivio, upozoravajući na odnos vlasti Srbije prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima, piše Federalna.
Gotovo deset miliona stranica dokumenata
Arhiva Haškog tribunala sadrži gotovo deset miliona stranica dokumentacije i dokaznog materijala prikupljenog tokom njegovog rada.
Predstavnik Srbije na Generalnoj skupštini UN-a kazao je da bi Beograd, kao glavni grad bivše Jugoslavije, bio prirodno mjesto za trajno čuvanje ove dokumentacije.
„Objedinjavanje ove građe na jednoj lokaciji olakšalo bi pristup istraživačima i drugim ovlaštenim korisnicima, istovremeno doprinoseći očuvanju važnog dijela pravne i historijske dokumentacije“, navedeno je u obrazloženju srbijanske strane.
Vezane vijesti
bruno-stojic
Haški sud obrazložio odluku zbog čega je zločinca Brunu Stojića pustio na slobodu
10.11.2025
Gaza
Haškom sudu podnesena nova tužba zbog ratnih zločina koje je Izrael počinio nad novinarima
27.05.2024
Lagumdžija je, međutim, poručio da takvo rješenje smatra neprihvatljivim.
„Jednako je apsurdno zamisliti Beograd kao domaćina arhiva Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kao što smo čuli s ovog mjesta“, kazao je Lagumdžija.
Arhiva važna i za potragu za nestalima
Za Bosnu i Hercegovinu ova dokumentacija nema samo historijski značaj.
U njoj se nalaze dokazi koji mogu biti važni za utvrđivanje sudbine nestalih osoba, buduća istraživanja, sudske postupke i očuvanje činjenica o ratnim zločinima.
Bivši oficir za vezu BiH s Haškim tribunalom Amir Ahmić upozorava da javno dostupna dokumentacija i kompletna arhiva Tribunala nisu isto.
„Oni koji traže ovu građu tragaju za arhivom koja im nije dostupna i koja im nikada neće biti dostupna. To su arhiva Tužilaštva, arhiva sudskih vijeća, koja pokazuje kako su se donosile presude, te arhiva pritvorske jedinice, odnosno Sekretarijata, u kojem su se donosile vrlo suptilne odluke“, kazao je Ahmić.
Stav Ujedinjenih naroda je da arhiva mora ostati pod njihovom zaštitom čak i u slučaju da bude fizički premještena na drugu lokaciju.
Za njeno čuvanje zainteresovana je i Hrvatska, dok u Bosni i Hercegovini zasad nema političkog dogovora o zajedničkoj inicijativi. Kao jedna od mogućih lokacija spominje se i Švicarska, ali bi takvo rješenje zahtijevalo dodatna finansijska sredstva.
Medić: Institucije BiH moraju se uključiti
Naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Jasmin Medić smatra da bi institucije BiH trebale aktivnije raditi na tome da arhiva bude smještena u Bosni i Hercegovini.
„Mislim da bi se institucije Bosne i Hercegovine trebale agilno uključiti u zahtjeve da arhiva bude smještena u našoj zemlji. Na kraju krajeva, velika većina dokumenata koji su arhivirani odnosi se na građane Bosne i Hercegovine“, istakao je Medić.
On smatra da bi premještanje dokumentacije u Srbiju bilo problematično zbog, kako navodi, pokušaja revizionističkog tumačenja ratne prošlosti.
Predstavnici žrtava protiv premještanja u Srbiju
Predstavnici udruženja žrtava također se protive mogućnosti da arhiva bude smještena u Srbiji.
Predsjednica Saveza logoraša u BiH Midheta Kaloper navodi da nema povjerenja u institucije Srbije kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina.
„Srbija nikada nije priznala zločine ni genocid. Nemamo povjerenja u pravosuđe Republike Srbije, a kazne koje se počiniocima izriču pred tamošnjim sudovima minimalne su“, kazala je Kaloper.
Pitanje budućnosti arhive Haškog tribunala tako ostaje otvoreno, a osim same lokacije, važna će biti i pravila pristupa dokumentaciji.
Arhivska građa Tribunala predstavlja jedan od najobimnijih izvora dokaza o ratnim zločinima počinjenim na području bivše Jugoslavije i važna je za pravosuđe, historijska istraživanja, potragu za nestalim osobama i proces suočavanja s prošlošću.
