U Federaciji Bosne i Hercegovine priprema se novi Zakon o radu kojim bi trebala biti preciznije uređena pitanja radnog vremena, sedmičnog i godišnjeg odmora, kao i kontrole poštivanja prava zaposlenih.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je da je novi zakon upućen Vladi FBiH na usvajanje, a među novinama se izdvaja fleksibilniji način korištenja godišnjeg odmora.
Prema najavljenim izmjenama, radnici bi godišnji odmor, uz dogovor s poslodavcem, mogli koristiti u više navrata. Važeći propisi predviđaju mogućnost korištenja godišnjeg odmora u najviše dva dijela.
Predviđeno je i povećanje broja dana godišnjeg odmora za određene kategorije zaposlenih. Jedna od najavljenih novina odnosi se na majke, koje bi trebale imati pravo na dodatni dan godišnjeg odmora za svako rođeno dijete.
Novi propisi trebali bi donijeti i strožije kazne za poslodavce koji krše prava radnika, kao i veća ovlaštenja inspekcijskih organa.
Problem sa slobodnim danima
Najavljene promjene dolaze u trenutku kada se dio zaposlenih, posebno u privatnom sektoru, suočava s problemima u ostvarivanju osnovnih prava iz radnog odnosa.
U pojedinim djelatnostima radnici, prema dostupnim informacijama, imaju samo jedan slobodan dan sedmično, dok postoje i slučajevi u kojima godišnji odmor traje kraće od zakonom propisanog minimuma od 20 radnih dana.
Poseban problem predstavljaju situacije u kojima poslodavci od zaposlenih traže da nakon povratka s godišnjeg odmora naknadno odrade dane koje su proveli na odmoru.
Važeći Zakon o radu FBiH propisuje najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora. Radna sedmica od 40 sati može biti raspoređena na pet ili šest radnih dana.
Iako je takvo zakonsko rješenje prisutno i u drugim zemljama, dva slobodna dana sedmično u mnogim razvijenim državama već su standard. Osim zbog boljih uslova rada, takva praksa često se koristi i kao način privlačenja i zadržavanja radne snage.
Koliko je pitanje slobodnih dana aktuelno pokazuje i činjenica da pojedini poslodavci u oglasima za posao „dva slobodna dana sedmično“ navode kao posebnu pogodnost.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li bi dva slobodna dana trebala postati zakonski minimum i u Federaciji BiH.
Šta kažu poslodavci?
Predstavnik Grupacije trgovine pri Udruženju poslodavaca FBiH Ramiz Mušić smatra da se obaveza osiguravanja najmanje 24 sata neprekidnog sedmičnog odmora poštuje u većini kompanija.
To se, kako navodi, odnosi i na djelatnosti u kojima se najčešće govori o mogućem kršenju radničkih prava, poput trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva.
Mušić je poručio da Udruženje poslodavaca ne podržava kršenje zakona te pozvao poslodavce da zaposlenima omoguće korištenje sedmičnog i godišnjeg odmora u skladu s propisima.
Posebno je naglasio da nije dozvoljeno od radnika zahtijevati da naknadno odrađuju dane koje su proveli na godišnjem odmoru.
Eventualno povećanje zakonskog minimuma godišnjeg odmora, smatra, trebalo bi biti uređeno novim zakonom kroz dogovor poslodavaca, sindikata i nadležnog ministarstva.
Sindikati traže dva slobodna dana
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović posebno je istakao potrebu da radnici imaju dva slobodna dana sedmično, bez obzira na to koji su dani u pitanju.
Najavio je da će sindikat ovo pitanje pokušati dodatno urediti kroz nove kolektivne ugovore.
Kada je riječ o godišnjem odmoru, njegovo trajanje ne zavisi samo od zakonskog minimuma. Na broj dana mogu utjecati radni staž, stručna sprema i drugi kriteriji utvrđeni kolektivnim ugovorima.
Za pojedine kategorije zaposlenih, uključujući bivše pripadnike Oružanih snaga BiH, mogući su i dodatni dani odmora.
Prema riječima Kurtovića, kolektivnim ugovorima maksimalno trajanje godišnjeg odmora povećano je sa 30 na 36 radnih dana.
Praksu prema kojoj se od zaposlenih traži da nakon godišnjeg odmora nadoknađuju dane provedene na odmoru ocijenio je neprihvatljivom.
Šta kaže Ministarstvo?
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić podsjetio je da važeći propisi omogućavaju raspored radnog vremena na šest dana u sedmici, uz obaveznih najmanje 24 sata neprekidnog odmora.
Puno radno vrijeme ne smije trajati duže od 40 sati sedmično.
Delić je također naglasio da je zahtijevanje od radnika da naknadno odrađuje dane godišnjeg odmora protivzakonito. Prekovremeni rad moguć je samo u okolnostima predviđenim zakonom, uz obavezno vođenje evidencije i odgovarajuću naknadu.
Prema važećim pravilima, prvi dio godišnjeg odmora mora trajati najmanje 12 radnih dana. Poslodavac je dužan organizirati njegovo korištenje tako da se, pored potreba poslovnog procesa, uzmu u obzir i interesi zaposlenika.
Ministarstvo, prema Delićevim riječima, do sada nije zaprimilo direktne prijave radnika koje se odnose na zahtjeve poslodavaca da naknadno odrađuju godišnji odmor.
Sve prijave o mogućim nepravilnostima prosljeđuju se nadležnim inspekcijama, od kojih Ministarstvo traži informacije o poduzetim mjerama.
Kao jedan od primjera naveo je slučaj mostarskog preduzeća „Komunalno“, gdje je nakon prijave sindikata inspekcija utvrdila nepravilnosti u proceduri otkaza za 18 radnika i naložila njihovo otklanjanje.
Nedostatak inspektora dodatni problem
Delić je ukazao i na problem nedovoljnog broja inspektora rada, zbog čega je od Vlade FBiH i nadležnih inspekcijskih organa zatraženo jačanje kadrovskih kapaciteta.
Upravo bi efikasnija kontrola trebala biti jedan od važnijih elemenata novog Zakona o radu.
Ministar je pozvao radnike da prijave svaki slučaj kršenja njihovih prava, dok bi nova zakonska rješenja, prema najavama, trebala omogućiti efikasniju zaštitu zaposlenih i smanjiti prostor za zloupotrebe na tržištu rada.
