Sjedinjene Američke Države uskoro bi mogle pokazati interes da se projekat Južne interkonekcije – velikog energetskog poduhvata koji bi američki prirodni gas putem LNG terminala u Hrvatskoj doveo u Federaciju BiH – proširi i na Republiku Srpsku.
Podsjetimo, već naredne godine trebala bi početi realizacija velikog “američkog” energetskog projekta koji uključuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Riječ je o izgradnji novog plinovoda dugog 243 kilometra, čija je vrijednost procijenjena na oko 270 miliona eura, odnosno više od pola milijarde konvertibilnih maraka.
Radi se o plinovodu Južna interkonekcija, projektu koji bi po prvi put omogućio dotok američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Federaciju BiH. Plinovod je planiran sa dva kraka – jedan prema Mostaru i Zapadnoj Hercegovini, a drugi prema srednjoj Bosni, gdje bi se povezao na postojeći gasni pravac Sarajevo – Zenica – Travnik.
Sjedinjene Američke Države uskoro bi mogle pokazati interes da se projekat Južne interkonekcije – velikog energetskog poduhvata koji bi američki prirodni gas putem LNG terminala u Hrvatskoj doveo u Federaciju BiH – proširi i na Republiku Srpsku.
Podsjetimo, već naredne godine trebala bi početi realizacija velikog “američkog” energetskog projekta koji uključuje Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Riječ je o izgradnji novog plinovoda dugog 243 kilometra, čija je vrijednost procijenjena na oko 270 miliona eura, odnosno više od pola milijarde konvertibilnih maraka.
Radi se o plinovodu Južna interkonekcija, projektu koji bi po prvi put omogućio dotok američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Federaciju BiH. Plinovod je planiran sa dva kraka – jedan prema Mostaru i Zapadnoj Hercegovini, a drugi prema srednjoj Bosni, gdje bi se povezao na postojeći gasni pravac Sarajevo – Zenica – Travnik.
Uključuje se i Banjaluka?
Mogućnost proširenja ovog projekta i na Republiku Srpsku otvorena je nakon izjave Ivice Puljića, dopisnika FTV-a iz Vašingtona, koji je prošle sedmice naveo da je od izvora u Ministarstvu energetike SAD dobio informaciju kako se razmatra opcija da se i Banjaluka uključi u projekat, čime bi, kako je navedeno, teritorija cijele BiH bila pokrivena američkim gasom.
U Ambasadi SAD u BiH za “Nezavisne novine” nisu željeli ni potvrditi ni demantovati navode o uključivanju Republike Srpske u projekat.
– Gasovod Južna interkonekcija je strateški projekat koji bi Bosni i Hercegovini omogućio da smanji zavisnost od ruskog gasa, posebno imajući u vidu da Bugarska planira ukinuti tranzit ruskog gasa do 2028. godine. Još je prerano govoriti o konkretnim detaljima realizacije ovog projekta – naveli su iz Službe za odnose s javnošću Ambasade SAD.
Stav Republike Srpske
U institucijama Republike Srpske nezvanično je rečeno da se o svemu može razgovarati načelno, ali da bez konkretnih ponuda i projekata nema mogućnosti da se bilo šta realizuje.
Istovremeno, RS je zainteresovana i za Istočnu interkonekciju, projekat koji bi trebalo da olakša dotok ruskog gasa u Bosnu i Hercegovinu.
Širi geopolitički kontekst
Ako su tačne informacije koje je nedavno objavio Wall Street Journal, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa želi postići dogovor s Rusijom o nastavku snabdijevanja evropskog kontinenta ruskim gasom, u okviru mirovnih pregovora o završetku rata u Ukrajini.
Za sada nema detalja o tome kako bi se takav plan realizovao. Međutim, ako se sve sagleda u kontekstu namjere SAD da iz energetskih kompanija na evropskom kontinentu budu isključeni ruski vlasnici, može se pretpostaviti da bi Rusija u tom slučaju mogla nastaviti snabdijevanje Evrope energentima – ali bez direktnog vlasničkog prisustva ruskih kompanija na evropskom tlu.
