Somalija je zatražila od Izraela da povuče priznanje otcjepljene regije Somaliland, osuđujući taj potez kao čin “agresije koji nikada neće biti tolerisan”.
Somalija je zatražila od Izraela da povuče priznanje otcjepljene regije Somaliland, osuđujući taj potez kao čin “agresije koji nikada neće biti tolerisan”.
Ali Omar, državni ministar vanjskih poslova Somalije, rekao je u subotu za Al Jazeeru da će vlada iskoristiti sva raspoloživa diplomatska sredstva kako bi osporila ono što opisuje kao čin “državne agresije” i izraelsko miješanje u unutrašnje poslove zemlje.
Oštra reakcija uslijedila je dan nakon što je Izrael postao prva država na svijetu koja je formalno priznala Somaliland, što je izazvalo brze osude širom Afrike i arapskog svijeta te otvorilo pitanja da li je taj potez dio navodnog izraelskog plana za prisilno raseljavanje Palestinaca.
Somaliland se odvojio od Somalije 1991. godine nakon brutalnog građanskog rata, ali do sada nije dobio priznanje nijedne države članice Ujedinjenih nacija. Samoproglašena republika ima vlastitu valutu, zastavu i parlament, iako su njeni istočni teritoriji i dalje sporni.
“Ovo nikada neće biti prihvatljivo niti tolerisano za našu vladu i narod, koji su ujedinjeni u odbrani teritorijalnog integriteta”, rekao je Omar. “Naša vlada snažno poziva Državu Izrael da povuče svoje poteze koji izazivaju podjele i da se pridržava međunarodnog prava”.
Predsjednik Somalilanda Abdirahman Mohamed Abdullahi, poznat kao Cirro, sedmicama je nagovještavao da je priznanje jedne neimenovane države blizu, bez navođenja o kojoj zemlji je riječ. U glavnom gradu Hargeisi posljednjih sedmica bili su postavljeni bilbordi koji su građanima poručivali da priznanje dolazi.
Omar je rekao da strateški značaj Roga Afrike potiče strani interes i miješanje. “Važnost ovog regiona nije nova. On je i danas ključan za međunarodnu trgovinu”, rekao je.
“Raseljavanje Palestinaca”
Omar je optužio Izrael da priznanjem Somalilanda želi dodatno raseliti Palestince iz Gaze. “Jedan od motiva je raseljavanje Palestinaca iz Gaze. To je široko poznato – to je izraelski cilj“, rekao je.
Ministarstvo vanjskih poslova Palestine podržalo je Somaliju, podsjećajući da je Izrael ranije naveo Somaliland kao moguću destinaciju za prisilno raseljavanje Palestinaca iz Gaze, što je opisano kao “crvena linija”.
Cirro je branio izraelski potez, tvrdeći da on “nije usmjeren protiv bilo koje države niti predstavlja prijetnju regionalnom miru”.
Nekoliko sati nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u petak objavio priznanje, ured somalijskog premijera saopćio je da Izraelov čin predstavlja namjerni napad na suverenitet Somalije i nezakonit potez, naglasivši da Somaliland ostaje sastavni i “neodvojivi” dio somalijskog teritorija.
Netanyahu je priznanje Somalilanda predstavio kao dio duha Abrahamovih sporazuma te rekao da će zagovarati slučaj Somalilanda na sastanku s američkim predsjednikom Donald Trumpom. Također je pozvao Cirra u Izrael, što je ovaj prihvatio.
Trump se, međutim, distancirao od tog poteza, rekavši za New York Post da neće slijediti izraelski primjer. Somalijski ministar javnih radova Ayub Ismail Yusuf pozdravio je Trumpov stav, poručivši na društvenim mrežama: “Hvala vam na podršci, gospodine predsjedniče”.
Trumpovi komentari označili su zaokret u odnosu na august, kada je izjavio da njegova administracija radi na pitanju Somalilanda. Posljednjih sedmica američki predsjednik često je kritizirao somalijsku zajednicu u SAD-u i samu Somaliju.
Sjedinjene Američke Države su ujedno izrazile nezadovoljstvo Somalijom, navodeći na nedavnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a da vlasti nisu uspjele poboljšati sigurnost uprkos milijardama dolara pomoći, te signalizirajući da neće nastaviti finansirati skupu mirovnu misiju.
U međuvremenu, predsjedavajući Afričke unije Mahamoud Ali Youssouf odbacio je svaku inicijativu za priznanje Somalilanda kao nezavisne države, upozorivši da bi to stvorilo opasan presedan s dalekosežnim posljedicama. Afrička unija se pritom pozvala na odluku iz 1964. godine o nepovredivosti granica naslijeđenih u trenutku nezavisnosti.
Generalni sekretar Arapske lige Ahmed Aboul Gheit također je osudio, kako je rekao, provokativni izraelski napad na suverenitet jedne arapske i afričke države, ocijenivši priznanje kao grubo kršenje međunarodnog prava i principa državnog suvereniteta.
Uprkos međunarodnim reakcijama, hiljade ljudi izašle su u petak na ulice Hargeise slaveći ono što mnogi vide kao kraj 30 godina diplomatske izolacije. Izraelska zastava bila je istaknuta na nacionalnom muzeju, dok su građani obilježavali diplomatski iskorak.
Historija napetih odnosa
Somalija je historijski imala napete odnose s Izraelom, dijelom zbog izraelskih veza s regionalnim rivalom Somalije – Etiopijom. Tokom Hladnog rata Izrael je pružao Etiopiji vojnu obuku, obavještajnu podršku i oružje, dok je Somalija, svrstana uz arapske države neprijateljski nastrojene prema Izraelu, poražena u Ogadenskom ratu 1977. godine – porazu koji je doprinio decenijama nestabilnosti.
Somaliland je proglasio nezavisnost 1991. godine nakon progona pod vladavinom bivšeg lidera Mohammeda Siada Barrea, ali Somalija nikada nije priznala otcjepljenu regiju.
Ranije ovog mjeseca zamjenica izraelskog ministra vanjskih poslova Sharren Haskel izjavila je da je bilo kontakata sa somalijskom vladom o zajedničkim zabrinutostima zbog utjecaja Hutija u regionu. Omar je, međutim, te navode odlučno demantirao, poručivši da stav Somalije prema izraelskoj politici ostaje nepromijenjen.
