Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužioca, na saslušanju pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) rekao je da je posebni nadzor nad radom tužilaca u odsjeku koji obuhvata predmet “Pandora” vršio tužilac Mladen Furtula.
Na početku saslušanja Pašić je naglasio da mora objasniti na koji je način Državno tužilaštvo funkcionisalo u vremenskom periodu kada je bio aktivan predmet “Pandora”, te da nije u kapacitetu da odgovara direktno na pitanja o predmetu zbog nadležnosti koje je imao tada, prenosi Detektor.
Objasnio je da je od 2013. godine tužilac Državnog tužilaštva, a da od 2024. postaje zamjenik glavnog državnog tužioca i da je s Mladenom Furtulom bio rukovodilac Odjela za organizovani kriminal i korupciju, koji se sastoji od šest odsjeka. Kao rukovodilac, odlukom glavnog državnog tužioca, imao je poseban nadzor nad tri odsjeka: za terorizam, organizovani kriminal i krijumčarenje ljudi.
“Na ostala tri odsjeka koji obuhvata predmet ‘Pandora’, to je odsjek za privredni kriminal, korupciju i opšte vidove kiminaliteta, u posebnom nadzoru nad radom tužilaca u tom odsjeku je bio kolega Mladen Furtula”, rekao je Pašić.
Odluka glavnog državnog tužioca, kako je kazao, o podjeli rukovođenja unutar ovog odjela Tužilaštva nije donesena u skladu s internim pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji “posebnog odjela za organizovani kriminal i korupciju”. Sve prijave koje su podnesene protiv službenika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) dobijao je kao zamjenik glavnog tužioca.
“U skladu sa uspostavljenim načinima funkcionisanja Tužilaštva, ja sam te prijave morao prosljeđivati nadležnim odsjecima pod nadzorom kolege Mladena Furtule jer je tako glasila odluka glavnog tužioca”, kazao je Pašić.
Mišljenja je da se rad na predmetu “Pandora” nije razlikovao puno od drugih predmeta. Naveo je da je potpuno neprihvatljivo da Komisija Predstavničkog doma PSBiH nije dobila sve informacije o ovom predmetu od Tužilaštva, da nisu jasne tužilačke odluke ili da javnost u određenim predmetima nema saznanja zašto su neki predmeti počeli i završili nekom tužilačkom odlukom.
Predsjednik komisije Borislav Borenović konstatovao je da su u ovom predmetu bile 22 prijave za korupciju koje su odbijene, o čemu Pašić nije mogao govoriti.
“Koliko se sjećam, postupajući tužilac u tom predmetu jednom ili u početnoj fazi u tom periodu bio je kolega Oleg Čavka… I mislim da je s kolegom Dubravkom Čamparom i donesena pravosnažna presuda u predmetu ‘Pandora’”, objasnio je.
Prema njegovim riječima, predmet “Pandora” bio je jedan od najznačajnijih “radnih oblika kriminaliteta”, o čemu ima saznanja jer tužioci razgovaraju.
Borenović je konstatovao da se u predmetu radilo o finansijskoj šteti gdje su se spominjale milijarde, a odnosila se na način kako je carinjena roba zbog koje se pogodovalo privatnim firmama, te je rezultirala osuđujućom presudom. Prema Borenovićevim riječima, vrlo je čudno rješenje Tužilaštva od 4. oktobra 2023. godine kojom je donesena naredba tužioca Čampare da se protiv 43 osumnjičena lica obustavi istraga, koja je vođena devet godina.
O razlozima obustave istrage Pašić nije mogao govoriti jer pred sobom nije imao odluku Čampare, ali iskustveno je rekao da je nemoguće da takvo krivično djelo izvrši pojedinac na takvom službenom položaju, a da ne postoje prethodni vidovi umiješanosti drugih službenika koji su na terenu. Ipak, adekvatan odgovor, smatra Pašić, bila bi tužilačka odluka koja je razumljiva.
“Potpuno je neprihvatljivo voditi istrage dok su ljudi na rokovodećim položajima”, kazao je Pašić i objasnio da je tužilac dužan potpuno obezbijediti istragu, a to znači da osumnjičena osoba nije u kapacitetu da zloupotrebljava poziciju ili utječe na svjedoke.
Odgovornost je na organu vlasti hoće li suspendovati osobu protiv koje se vodi istraga, ali to nije njihova obaveza.
Odgovor “predmet je formiran”, kako je rekao Pašić, jeste tehnička stvar, a Zakon o krivičnom postupku propisuje koliko može istraga biti vođena, te koji su uslovi da se ista produži.
Borenović je kazao da će Komisija zatražiti izmjene Zakona o krivičnom postupku, te da će se na taj način spriječiti procjena tužilaca.
Pašić se osvrnuo na aktuelne probleme u Tužilaštvu, te je rekao da “prebacivanjem tužilaca u druge odsjeke, predmeti se presigniraju drugom tužiocu koji ostaje u tom odsjeku, ali da istom treba pola godine da se upozna s predmetom, što utiče na efikasnost”.
“Samostalnost i nezavisnost tužioca je osnov za borbu protiv korupcije”, kazao je Pašić.
Dalje je naveo da je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) tri puta uputio pritužbe, te zatražio da ga neko sasluša unutar pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.
Glavni državni tužilac nije zatražio mišljenje zamjenika državnog tužioca kada je donosio odluku o premještanju Pašića, čime je prekršen pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva.
Istakao je da je utvrdio određene nezakonitosti koje je morao prijaviti, a njegove kolege koje se nisu slagale s glavnim tužiocem premještene su, a sve je prijavljeno VSTV-u, koji nije reagovao.
Rekao je da se jednako vrednuju tužioci koji imaju visok učinak i oni koji nikada ne uđu u sudnicu.
Član komisije Jamin Emrić kazao je da je sasvim jasno zbog čega glavni državni tužilac nije sretan što je Pašić pristupio javnom saslušanju, te da je nudio nekoliko alternativa, među njima da Komisija dođe u Tužilaštvo.
Detektor je ranije pisao kako je Pašić podnio Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv svog šefa Milanka Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u predmetu napada na ustavni poredak u kojem je istraga obustavljena protiv Dodika, Viškovića i Stevandića.
Komisija je za danas pozvala na saslušanje tužioca Furtulu, koji nije pristupio.
