Lažne dojave o podmetnutim bombama, s kojima se u posljednje vrijeme suočavaju brojne bh. osnovne i srednje škole, postale su zabrinjavajuća pojava koja ne smije biti olako shvaćena – smatra profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Mirza Smajić.
On u izjavi Feni ističe da ovakvi slučajevi, bilo da se radi o koordiniranoj akciji ili izolovanim incidentima, imaju ozbiljan utjecaj na sigurnost i povjerenje javnosti. Takoder, otvara se i pitanje zaštite kritične infrastrukture, kao što su aerodromi i škole.
Smajić navodi kako postoji nekoliko scenarija koji se mogu razmotriti. Prvi je mogućnost da se radi o djeci i mladima koji žele izazvati uzbunu i paniku, što bi spadalo u kategoriju neslanih šala s ozbiljnim posljedicama.
-Takve radnje nisu bezopasne jer zahtijevaju hitnu reakciju policije, što znači preusmjeravanje resursa MUP-a. Ova vrsta akcija vodi do trošenja resursa koji bi trebali biti korišteni za stvarne sigurnosne prijetnje – ističe Smajić.
Drugi scenarij, po njegovom mišljenju, koji se smije zanemariti, jeste da se radi o planskoj akciji s ciljem narušavanja osjećaja sigurnosti, izazivanja straha među građanima, i destabilizacije javnih institucija. Takve prijetnje, iako možda ne rezultiraju fizičkom štetom, mogu imati psihološki utjecaj i stvoriti atmosferu neizvjesnosti.
Smajić podvlači da bez obzira na motive, svaka dojava mora biti tretirana ozbiljno, jer se ne može unaprijed znati da li se radi o lažnoj prijetnji.
-To stavlja dodatni pritisak na policijske službe, čije resurse troši nepotrebno preusmjeravanje na provjeru prijetnji, dok bi se te iste snage mogle baviti prevencijom stvarnih sigurnosnih prijetnji. Bez obzira na motive, svaka lažna dojava o bombama predstavlja ozbiljnu sigurnosnu prijetnju koja iscrpljuje resurse i remeti svakodnevni život gradana – zaključio je Smajić.
